Magazin
INTERVJU: IVOR ALTARAS PENDA

Duh građana je jači nego ikada i odlično je da tome tako
Objavljeno 28. ožujka, 2020.
DR. SC. IVOR ALTARAS PENDA, IZV. PROF. NA SVEUČILIŠTU LIBERTAS, ZAGREB

Pandemija se širi, stanje je sve teže, uvode se izvanredne mjere, na korak smo do karantene za cijelu zemlju... Vezano uz aktualnu situaciju, za Magazin je intervju dao dr. sc. Ivor Altaras Penda sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu.

Kako u svemu što se događa zatomiti strah, spriječiti paniku, ostati pribran...?

- U situaciji kako ste ju opisali, a sve što ste rekli jest istina, pa i još malo gore jer su neke zemlje članice EU-a te nama susjedne zemlje uvele i policijski sat, u takvim okolnostima čini se da nije jednostavno ostati pribran. Ali je važno prepoznati da se to može, čak i relativno jednostavno, ako se razumije što se događa oko nas. Živimo u izvanrednim okolnostima koje iziskuju izvanredne mjere. One su u funkciji zaštite našeg zdravlja i na ograničeni rok. Mi još ne znamo koliko će to trajati, ali je sigurno da će jednom tome doći kraj. U takvim okolnostima jedino racionalno ponašanje jest organizirati svoje vrijeme i svoje aktivnosti u skladu s novonastalim okolnostima. S druge strane, mišljenja sam da mi u Hrvatskoj zapravo i nismo imali stvarne iskaze društvene panike. Činjenica da su građani kroz nekoliko dana kupovali veće zalihe prehrambenih proizvoda je posve razumno ponašanje u okolnostima nesigurnosti što će biti sutra i kako će se stvari razvijati, ali su razloge za brigu, vjerujem vrlo uspješno, otklonili predstavnici trgovačkih lanaca koji nam opetovano potvrđuju da zaliha proizvoda ima dovoljno i da će ih i nadalje biti jer će biti blokiran samo protok ljudi, ali ne i roba. Za razliku od naših građana, naša financijska tržišta su znatno burnije reagirala, gotovo panično, pa tako imamo drastični cjenovni pad financijskih instrumenata na Zagrebačkoj burzi, a na deviznom tržištu je u više navrata morao intervenirati i HNB. No i to je razumljivo jer se pojavila neizvjesnost kakvi će biti tijekovi novca u idućem razdoblju u hrvatskim tvrtkama. To pak ovisi o trajanju ovih izvanrednih mjera i smirivanju pandemije kod nas i u nama trgovinski najznačajnijim zemljama (Italija, Austrija, BiH….).

JAVNO ZDRAVSTVO
Svakodnevno smo bombardirani informacijama, od strane službenih institucija, uključujući i Krizni stožer civilne zaštite. Prema vašem mišljenju, kako sve to funkcionira, koliko višak informacija nekad može biti i kontraproduktivan, posebno kad ga mediji senzacionalistički prezentiraju javnosti?

- Dopustite mi ovdje jedan sveobuhvatniji odgovor jer on to zaista zaslužuje. Mi u Hrvatskoj imamo jedan povijesni kuriozitet na koji uistinu možemo biti i više nego ponosni. Naime, prva država na svijetu koja je osmislila, izgradila i funkcionalno upotrijebila koncept karantene bila je Dubrovačka Republika još davne 1377. godine. Tada su mudri upravitelji tog bisera državnosti u svjetskim razmjerima izgradili prve lazarete u koje su na 30, te potom na 40 dana slali došljake u Republiku kao prevenciju od širenja kužnih bolesti koje su vladale onodobnom Europom. Stoga smatram da nije slučajno da se baš na ovim prostorima puno stoljeća kasnije mogao pojaviti naš akademik i medicinar svjetskog glasa, dr. Andrija Štampar, koji je udario temelje cijeloj jednoj disciplini - javnom zdravstvu.

Današnji ministar zdravstva Vili Beroš pokazao se iznimnim kriznim komunikatorom, a Krizni stožer civilne zaštite ima posebnu odgovornost da na temelju struke napravi maksimum kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi i smanjio broj umrlih. Dakako, moguće je preispitivati neke od donesenih odluka te naročito njihovu brzinu provođenja, ali nema sumnje da je temeljna strategija jasno postavljena. Od službenih institucija očekuje se da su kontinuirano dostupne hrvatskoj javnosti i voljne odgovoriti na sva ili bar većinu postavljenih pitanja. Pokazali su da su to voljni i građani to vide, cijene i posljedično mogu izgraditi odnos povjerenja što je u Hrvatskoj zapravo jedno posve novo pozitivno iskustvo.

S druge strane, postoji i odgovornost medija da informiranju građana pristupe na racionalan i odmjeren način. Primjetan je popriličan senzacionalizam koji više šteti nego koristi i zaista je kontraproduktivan. U takvim okolnostima građani će morati sami znati dozirati koliko informacija žele čuti, već i zbog svog psihičkog zdravlja. Izgleda da će jedan od pozitivnih doprinosa cijele ove situacije biti i u tome da će građani postati više medijski pismeni.

DRUŠTVENA ANOMIJA
Ljudi hrle u kupnju, stvaraju zalihe... no kako će biti ako se proglasi karantena za cijelu zemlju, koliko će to generirati još više straha i panike među ljudima?

- Sama karantena na građane može utjecati na dva oprečna načina, a oba su prisutna i vidljiva. S jedne strane, zatvaranje u vlastite stanove i izolacija izravno pridonose onome što se u sociologiji zove društvena anomija. To vam je stanje u kojemu pucaju društvene veze što rezultira otuđenošću, povećanim nepovjerenjem među ljudima, a sve to može dovesti do moralne krize i nereda u društvu. Zato je iznimno pohvalno da se Služba za mentalno zdravlje zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" odlučila pokrenuti telefonske linije preko kojih se nudi psihološka pomoć građanima u samoizolaciji, kao i svima onima koji bi takvu pomoć mogli trebati u slučaju proglašenja potpune karantene. S druge strane, u vremenima velikih kriza, kao što je npr. bilo doba Domovinskog rata, brojni su naši sugrađani iskazali visok stupanj solidarnosti. I danas vam je to itekako prisutno. Dodao bih još jedan prisutan fenomen, a to je iznimna duhovitost naših sugrađana što se može vidjeti u porukama koje kruže društvenim mrežama, a koje se odnose na trenutnu situaciju. Duh građana je jači nego ikada i odlično je da tome tako.

Ukupno uzevši, koliko ova zdravstvena kriza pokazuje da je svijet, civilizacija, i dalje vrlo nesigurno mjesto za život, neprestano izložena različitim pogibeljima, pri čemu uvijek manjka sigurnosti i zaštite i prevencije. Vaš komentar?

- Ja sam vam, znate, optimist po stavu i opredjeljenju. Život je sam po sebi jedna vrlo nesigurna pojava. U vremenu krize toga postajemo samo malo više svjesni. Ali to je kao da se sjetite da smo svi mi smrtni. To je jednostano činjenica. Međutim, što da napravimo s tom informacijom? Je li imalo smisleno da nas ona blokira u našoj svakodnevici? Duboko vjerujem da nije. Stoga treba živjeti pod egidom starorimske misli carpe diem, što će reći - iskoristi dan. I to svaki!

UZBUDLJIVA VREMENA
Koliko je ovakva izvanredna situacija zanimljiva sociologiji kao znanosti za proučavanje društvenih fenomena?

- Ovo je za sociologiju i sociologe (ali ne samo za njih, već i za politologe, psihologe, ekonomiste i mnoge druge…) jedno iznimno doba, jer se pred nama događa svojevrsni eksperiment uživo (nadamo se ne namjerni). Mnoga se pitanja zorno otvaraju kao što su: važnost sustava javnog zdravstva, kako na krizu odgovaraju autoritarni i demokratski društveni sustavi, kako se stvaraju i održavaju društveni stereotip i predrasude prema određenim društvenim skupinama, što karantena znači za urbana i ruralna područja, u kojemu trenutku ograničavanje ljudskih sloboda prelazi u diktaturu, kakav smo odnos izgradili prema određenim poslovnim zajednicama kao što su naši poljoprivrednici, medicinari i blagajnice i mijenja li se on u vremenu krize, kako će karantena utjecati na pojedince i obitelji, koje ekonomske mjere treba poduzeti kako bi se ograničio negativni efekt zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, koliko smo ovisni o jednom ekonomskom sektoru - onom turističkom i brojna druga. Bez sumnje, živimo u vrlo uzbudljivim vremenima. (D.J.)
Bili smo prva država na svijetu koja je osmislila, izgradila i funkcionalno upotrijebila koncept karantene bila je Dubrovačka Republika još davne 1377. godine
Krizni stožer civilne zaštite ima posebnu odgovornost da na temelju struke napravi maksimum kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi i smanjio broj umrlih.
Za razliku od naših građana, naša financijska tržišta su znatno burnije reagirala, gotovo panično, pa tako imamo drastični cjenovni pad financijskih instrumenata na Zagrebačkoj burzi...
Možda ste propustili...