Ljeto 2007. godine Osječani će pamtiti po velikim temperaturnim oscilacijama, olujama i neuravnoteženoj količini oborina. Naime, već je početak prošlogodišnje ljetne sezone bio obilježen vrućinama i ljetnim olujama, no u drugoj polovini srpnja temperature su umalo srušile rekord iz 1950. godine, a n
edostatak kiše prouzročio je sušu, zbog koje je u rujnu proglašena i elementarna nepogodna za područje Županije. Također, za sve većih vrućina Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije radila je punom parom, kao i neurološka te kardiološka ambulanta.
No, unatoč tome što stoga novinske stupce pune crna predviđanja o izglednom povećanju broja oboljelih i smrtnih slučajeva na osječkom području u predstojećim ljetnim mjesecima, velikog razloga za zabrinutost nema. Prema riječima osječkog meteorologa Željka Lazanina, prošlogodišnje vremenske (ne)prilike u ljetnim mjesecima prije se mogu pripisati nepredvidljivosti prirode nego trajnim poremećajima prouzročenima ljudskim djelovanjem.
- Zatopljenje je proteklih godina zabilježeno, no ono je postupno i nije dramatično, tako da ljudi imaju priliku naviknuti se i prilagoditi svoje životne navike vremenskim uvjetima. Ako se pogledaju statistike, u proteklih 130 godina, koliko se bilježe vremenske prilike, registrirano je više godina unutar kojih su se iznenada pojavile poplave ili suše na određenom području tako da se nikada sa sigurnošću ne može reći da je na vrijeme koje imamo danas direktno utjecao čovjek ili da je riječ o posljedicama promjene klime. Priroda je jednostavno ponekad nepredvidljiva - zaključuje Lazanin te dodaje kako je nezahvalno na osnovi jedne godine prognozirati kakvo će vrijeme prevladavati u sljedećoj.
Da Osječani ipak ne moraju unaprijed strahovati od ljeta, upravo da se ono prošlogodišnje i ponovi, govore podatci Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, čije statistike u posljednjih deset godina ne upućuju na znatan utjecaj vremena na pojavu bolesti i smrtnost.
- Koliko klimatske promjene pridonose razvoju pojedinih bolesti, nije tako jednostavno zaključivati, zbog toga što za takvo što treba provoditi istraživanje tijekom duže vremenske serije i bilježiti točne podatke o temperaturama zraka, tlaku i relativnoj vlažnosti. No iz usporedbe broja umrlih od, primjerice, kardiovaskularnih bolesti na našem području u razdoblju od 1998. do 2007. godine, od 1. lipnja do 31. kolovoza, vidi se da te vrijednosti variraju jer se radi o bolestima koje imaju svoju etiopatogenezu i razvoj pod utjecajem brojnih činitelja, kao što su naslijeđe, životni stilovi i slično. Osim toga radi se o području na kojem se te bolesti inače javljaju češće u odnosu prema drugim područjima u Hrvatskoj, u prvom redu moždani udar - kaže dr. Nikola Kraljik, iz Zavoda za javno zdravstvo, i dodaje kako su optimistični podatci dijelom i rezultat činjenice što su građani do sada poduzimali adekvatne mjere kada je riječ o prilagodbi životnih navika vremenu, te da im se iste mjere opreza savjetuju i za ubuduće.

Autor: IvanaKUKIĆ