U veljači ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Njime se unaprjeđuje stanje osnovnog regulatornog okvira OPG-ova kao strateški važnih organizacijskih oblika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. O njemu se dosta govorilo uoči njegova donošenja, a neki su poljoprivrednici odnosno gospodarstvenici bili prilično glasni u svojim zahtjevima. Od njegova donošenja prošla su više od tri mjeseca, a što je zapravo donio, upitali smo slavonsko-baranjske poljoprivrednike.



"Vjerojatno ništa specijalno. Dovoljno je reći da smo mi specifična država, jer ni jedna država u Europi nema zakon o OPG-ovima. Čini mi se da smo tim zakonom samo zakomplicirali poziciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava", smatra Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, nastavljajući kako bi zapravo najbolje bilo da ga nema. Dodaje kako im nije bilo jasno ni zašto je prvobitno taj zakon donesen i koji mu je cilj. Konstatira kako u Hrvatskoj postoje zakoni o obrtu, o poljoprivredi, o poljoprivrednom državnom zemljištu, o OPG-ovima i niz drugih vezanih uz tu granu gospodarstva. "Što reći osim da je to, sve skupa, previše", konstatira Brlošić.

Na njegovu se priču nadovezuje baranjski poljoprivrednik Petar Pranjić, član Odbora za ratarstvo Osječko-baranjske županije pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. On je u prvom redu ogorčen količinom administracije koja prati sve gospodarske grane, pa tako i poljoprivredu. "Dolazimo u situaciju da će nam trebati potvrda da imamo tri potvrde. Mislim da je time sve rečeno. To se događa gotovo na tjednoj bazi. Ako ne tjednoj, onda mjesečnoj, jer malo-malo dolazi nešto novo, što je zaista previše. Strašno je koliko smo opterećeni. Već sam u šali jednom rekao kako će uskoro svaki seljak morati angažirati odvjetnika koji će tumačiti zakone i razne odredbe. Evo, najnoviji je problem s mjerama, za koje ni dandanas ne znamo prema kojim se pravilima određuju. Sve se dorađuje u hodu, a poticaji se moraju prijaviti i upisati u Agenciju, a nikome nije jasno prema kojim uvjetima i kriterijima", žali se Pranjić. Tvrdi kako seljaci sigurno nisu inicirali promjene zakona, nego je osnovni razlog nalog iz Bruxellesa, koji se kod nas provodi sa zakašnjenjem. S druge, pak, strane, od predlagatelja izmjena i dopuna zakona može se čuti kako je 2018. godine zakon donesen, pa i najnovije izmjene i dopune, isključivo stoga kako bi se omogućio razvoj malih obiteljskih gospodarstava te kako će se mnogo toga što je zakonom definirano moći kvalitetnije primjenjivati na terenu. Podsjećaju i na podatak da je u Hrvatskoj više od 166.000 poljoprivrednika, a najzastupljenija, s više od 77 posto, upravo su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Podsjetimo, zakonodavac ističe kako se izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu unaprjeđuje postojeće stanje osnovnog regulatornog okvira OPG-ova kao strateški važnih organizacijskih oblika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj.

Izmjenama i dopunama zakona rješava se niz pitanja, a nekoliko je, sudeći prema izjavama struke, najvažnijih. Primjerice, kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u RH, mijenja se novčana jedinica praga ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva koji se koristi kao razgraničenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, gornji iznos tražbine do kojega se provodi postupak mirenja, a iznad kojega se pokreće ovrha, te iznosi prekršajnih odredbi.



Nadalje, prijava promjena proizvodnih resursa u Upisniku OPG-ova uređena je kao neupravni postupak, čime se položaj OPG-ova u prijavi promjene proizvodnih resursa izjednačava s ostalim organizacijskim oblicima poljoprivrednika prema odredbama Zakona o poljoprivredi. Također, uređeni su opći uvjeti obavljanja djelatnosti OPG-a na način da se kao jedan od uvjeta, a u slučaju prebivališta na teritoriju druge države članice EU-a (ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije) izrijekom propisuje uvjet boravišta na teritoriju RH. Što se stambenih objekata u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost poljoprivrede tiče, izrijekom su navedeni kao proizvodni resursi OPG-a radi učinkovitijeg postupanja nadležne inspekcije u poduzimanju upravnih mjera i poduzimanju ovlasti iz domene prekršajnog prava. Izmjenama je uređen javni karakter Upisnika OPG-ova i šire je propisana svrha obrade i osnova za javnu objavu pojedinih podataka. Dotaknuto je i pitanje prodaje proizvoda OPG-ova na daljinu, preko interneta, što je usklađeno s uvjetima Zakona o elektroničkoj trgovini. U dijelu obavljanja dopunskih djelatnosti, pak, jasnije se propisuju uvjeti pod kojima se ostvaruju prava i ispunjavaju obveze u vezi s obavljanjem dopunskih djelatnosti...