Novim Programom razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., a čiji se nacrt proteklih dana našao na radionici u Zagrebu, održanoj u cilju što kvalitetnije izrade njegovog završnog teksta, Ministarstvo poljoprivrede skupom njegovih mjera želi osigurati jačanje i konkurentnost ovog sektora u idućem razdoblju.

- Naši su ciljevi usmjereni na povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje i osiguravanje preradbenih kapaciteta. Poštujući važnost većih proizvođača, našu posebnu pozornost imaju mali proizvođači bez kojih nema vitalnih ruralnih zajednica, a od kojih nećemo odustati.

Sektorski dijalozi važan su alat Ministarstva poljoprivrede, stoga i u izradi ovog programa važan glas imaju proizvođači s kojima ćemo definirati preduvjete za jačanje hrvatskog sektora mljekarstva, rekla je tada ministrica Marija Vučković. Realizacijom Programa do 2030. predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka na oko 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka. Program je izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. i Strateškim planom 2023.-2027., a s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 % do 2030.

Tom je skupu nazočio i predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak, čija je osnovna poruka da rasta proizvodnje mlijeka nema bez izjednačavanja otkupne cijene u RH s prosječnom cijenom u EU-u.

- Neupitno je da ministrica ima volju i želju da pomogne sektoru, mnogo toga pokušava napraviti, no bez fer i korektne otkupne cijene neće biti povećanja proizvodnje. One su sada oko 50, pa i ispod 50 centi. Veće farme dobivaju oko 50, moja 51 do 52 centa, no većinom je to ispod 0,5 eura. EU prosjek lani je gotovo cijelu godinu bio oko 60, točnije 57, 58 centi. Nije fer da mi imamo manje, primjerice od Austrijanaca imamo 7-8 centi manje. Cijele 2022. zaostajali smo za oko 15 % u odnosu na prosjek EU-a, a oni ne padaju s količinama kao mi, i sve dok ne bude fer i korektna cijena teško da će se taj pad u nas zaustaviti - kaže Kolak te iznosi podatak da je lani proizvodnja u RH bila 408 milijuna, a sada je oko 390 milijuna litara.

- Iznio sam podatak da državne potpore ne mogu spasiti ovu proizvodnju, nego samo fer otkupna cijena, s tim da je kod nas duopol - više od 70 % otkupa odlazi kod dva otkupljivača. Dok ne bude situacija kao i EU-u ništa od rasta - kaže čelnik SUHUH-a.

Prema podacima Zelenog izvješća za 2021., RH je tada imala 3768 proizvođača, a sada ih je, kaže Kolak, 2600. Usporedbe radi, podaci su iz Zelenog izvješća za 2021., ukupna količina mlijeka u RH isporučena otkupljivačima tada je iznosila 428.665 t. Od 2016. do 2021. broj isporučitelja se smanjivao, no rasla je prosječna isporučena količina mlijeka po isporučitelju. Broj od 3768 isporučitelja u 2021. je 13,1 % u odnosu na 2020. te za 34,4 % manje u usporedbi s prosjekom 5-godišnjeg razdoblja, 2016.- 2020. - Prosječna godišnja isporuka po isporučitelju 2021. od 113.765 kg veća je za 13,6 % u usporedbi s 2020. te za 39 % veća u odnosu na prosjek iz 2016.- 2020. - stoji u izvješću.

Proizvođači koji godišnje isporučuju manje od 10.000 kg mlijeka čine 22,7 % od ukupnog broja, a u ukupnoj isporuci mlijeka sudjeluju s 1 %. Najveća isporučena količina dolazi od 290 isporučitelja koji isporučuju više od 200.000 kg mlijeka godišnje. Čine samo 7 % isporučitelja, no isporučuju 63,8 % mlijeka - 943.608 kg po proizvođaču.

- Sve što je rečeno na sastanku je dobro, ne mogu reći da nema volje od strane Ministarstva, no zabrinjava me pad ukupnih potpora za idućih sedam godina. Jer, ako želiš dizati proizvodnju, dižeš i potpore, a mi imamo pad, i to 10 % - kaže Kolak.

Iako manjeg udjela u proizvodnji mlijeka, kozarstvo i ovčarstvo sektori su od kojih živi velik broj obitelji, a posjeduje velik potencijal razvoja, posebice u kontekstu jačanja proizvodnje autohtonih zaštićenih proizvoda. Željko Fabric iz Drenja, čije gospodarstvo sa sinovim broji 350 ovaca, kaže da ih drži samo radi mesa, jer je s proizvodnjom ovčjeg mlijeka stao.

- Nisam mogao naći radnu snagu za mužnju i dr., no oni koji se i dalje time bave kažu da je cijena ovčjem mlijeku neznatno porasla, gotovo ništa u 5-6 godina, pa i oni, kažu, razmišljaju da odustanu. Ja se mlijeku neću vraćati, a vidjet ćemo dokad će mesu ostati solidna cijena - kaže Fabric.

S obzirom na važnost teme, na web-stranici Ministarstva poljoprivrede uskoro će se kreirati posebna kategorija u kojoj će se objaviti cjelokupan Nacrt programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., i dokumenti koji su bili podloga za izradu, a predstavnicima sektora će se uputiti obrazac kroz koji će moći uputiti primjedbe i sugestije u cilju kvalitetnije izrade Programa koji će u sljedećoj fazi biti upućen i na e-savjetovanje za komentare šire javnosti.

- Drugi u EU-u skrivenim potporama pomažu sektor i nastoje ga održati. EU potrošač zbog bolje kupovne moći želi kupiti domaće, a naš zbog slabe kupovne moći kupuje najjeftinije, a k nama dolazi svakakva roba. Mi imamo sedam parametara da bi naše mlijeko zadovoljilo, a uvozno samo treba zadovoljiti zdravstvenu ispravnost - upozorava Kolak te dodaje da mu nije tova bikova i ratarenja, ne bi mogao opstati samo s muznim kravama.