"Utjecaj korištenja zemljišta na dugoročni sadržaj organske tvari u tlu u Hrvatskoj" naziv je rada koji su stručnjaci i znanstvenici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavili na 22. Svjetskom kongresu tloznanstva, nedavno održanom u Glasgowu (Velika Britanija).

Kako se navodi na web-stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), i na ovoj se vodećoj međunarodnoj konferenciji, koja svake četiri godine okupi i više od tri tisuće znanstvenika iz cijelog svijeta, raspravljajući o raznim sustavima tala, procesima u tlu, upravljanjima tlom te interakcijom s tlima kao i načinima korištenja tala diljem svijeta, nije mogao zaobići utjecaj klimatskih promjena na tlo.

Poljoprivreda je vrlo ranjiva na klimatske promjene. Intenzitet fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji se odvijaju u tlu, biljkama i domaćim životinjama uvelike su određeni raspoloživom vodom i temperaturom. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 1.485.645 ha intenzivno korištenih poljoprivrednih površina od čega su 54 % oranice, 41 % trajni travnjaci (livade i pašnjaci), po 4,1 % voćnjaci, vinogradi i maslinici.

Prema nekim predviđanjima, upravo je poljoprivreda sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena.

Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. godine prinos trenutačnih poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj smanjiti za 3 – 8 %. Sve dulja i češća sušna razdoblja kao i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća jasan su signal prije svega voćarima, maslinarima i vinogradarima da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Kako bi se utvrdilo što se događa s tlom, HAPIH-ov Centar za tlo provodi projekt "Agroekoteh" Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama. Svrha projekta je povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano za utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla kroz prijedlog agrotehničkih mjera te jačanje kapaciteta za prilagodbu na području istočne panonske i središnje panonske podregije.

Projektom se želi pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u poljoprivredi uvjetovanih klimatskim promjenama, povećanje elastičnosti agroekosustava, tj. sposobnosti oporavka od negativnih učinaka klimatskih promjena, te iskorištavanje potencijalno pozitivnih utjecaja klimatskih promjena.

Dosadašnje rezultate dobivene u projektu Agroekoteh djelatnici HAPIH-ova Centra za tlo predstavili su upravo na 22. World Congress of Soil Science u Škotskoj.

Sudjelovanje na ovom svjetskom kongresu ojačat će kapacitete istraživačkog tima kojeg su u Glasgowu predstavljali voditelj Centra za tlo i pomoćnik ravnateljice HAPIH-a Hrvoje Hefer, voditeljica Odjela za zaštitu poljoprivrednog zemljišta Milena Andrišić te voditelj Odjela za informacijske sustave, dr. sc. Daniel Rašić, dok je prof. dr. sc. Zdenko Lončarić na kongresu sudjelovao kao predstavnik partnera na projektu – Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku odnosno Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Z.Rupčić