Ekonomija
BEZ PROTUPOTRESNE ZAŠTITE NEMA NI EU MJERA

Slavonski poljoprivrednici u gradnji slušaju statičare
Objavljeno 21. siječnja, 2021.
Istok RH u ovom trenu, ocjenjuje M. Brlošić, skladišti 5 mlrd. kn žitarica

Katastrofalni potres što je 29. prosinca razorio Banovinu nanio je i golem udarac tamošnjoj poljoprivredi, no i dodatno razgolio koliko je znatno ona u tom dijelu RH ekstenzivna, barem kada se uspoređuje s poljoprivredom u Slavoniji. Ma kakav udarac potres bio na tamošnju poljoprivredu, to nikako ne može ugroziti proizvodnju hrane RH jer je njen utjecaj neznatan pa i beznačajan.


No, da se potres tih razmjera dogodi Slavoniji i njenoj poljoprivredi, kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, bila bi to katastrofa za proizvodnju hrane u državi jer ova regija može, dodaje, hraniti dvije Hrvatske, do 10 milijuna stanovnika,

Beton i željezo

-Na oranice takva prirodna nepogoda ne bi imala utjecaja, no samo u ovom trenutku u Slavoniji je zasigurno uskladišteno oko 5 milijardi kuna uroda – barem 2 mlrd. kuna kukuruza, 0,5 mlrd. kn pšenice, potom soje, suncokreta – oko 700.000 milijuna, ječma – cca 500 milijuna kuna itd. Slavonija je odavno napustila koncept što je i dalje aktualan na Banovini – nekoliko krava i stari traktor, plus loša dobna struktura. Dvije naše farme imaju više svinja nego cijeli taj kraj. Ondje su štete nastale na lošim gospodarskim objektima, kaže Brlošić. S druge strane, Slavonija i Baranja premrežene su velikim farmama, skladištima, sušarama, silosima i dr. u koje su uloženi milijuni i milijuni vlastitih, kreditnih i EU sredstava. Dobivanje potonjih, a kroz mjere Ruralnog razvoja, kaže svinjogojac iz Budrovaca Mirko Kolić, upravitelj PZ Slavonski svinjogojac, uvjetovano je (također) angažmanom struke pri gradnji infrastrukture. Kolić svjedoči vlastitim primjerom na nedavnoj gradnji tovilišta od 8 milijuna kuna. – Više od polovine sredstava otišlo je na beton i željezo, nisam htio škrtatiri na tome. Zahtjeva to struka, projekt, troškovnik, nadzor, postoje normativi. Projektanti su skretali imperativ na to, na protupotresnu zaštitu. Ne znam ni broja šleperima, mikserima betona, ni tonama ugrađenog željeza, armature. Ti materijali su 70%. Struka, projekt tražili su ispitivanje tla, rizika, geomehaniku, izračun indeksa, kaže Kolić. Procjenjuje da je u Slavoniji 50-60% svinjogojske proizvodnje – oko 25.000 krmača, no i na problem naše samodostatnosti koja je u ovoj proizvodnji, procjenjuje, 40%. – Ako se gradi striktno po projektu – tu ne bi trebalo biti problema. Prijatelj građevinar kaže kako je Đakovština 6. potresna zona i po tome struka radi procjenu statike na objektima. Na farmi smo radili sve po projektima, statičari su rekli svoje. Neće potpisati projekt ako se ne radi kako kažu. Radili smo, npr., lagune i inzistirano je prije betoniranja na tome je li ugrađeno željezo, pa se tek onda stavio potpis. Bez građevinske dozvole ne možeš povući mjere, kaže đakovački farmer-mljekar Branko Kolak s farmom krava u Potnjanima. Slavonija danas, dodaje, nema puno farmi muznih krava, tu je danas, ocjenjuje, 700-800 proizvođača mlijeka, no ima jaku njegovu proizvodnju. – Od preko trenutačnih 500 milijuna litara proizvedenih u RH gotovo trećina otpada samo na Osječko-baranjsku županiju, ilustrira Kolak što bi katastrofa kakva je zadesila Banovinu značila za proizvodnju hrane u Slavoniji.

"Nisu to samo 4 zida"

Statičare i drugu struku u gradnji slušaju i braća Petanjak iz Drenja za kojima je gradnja skladišta za 200 vagona uroda. Investicija je to od 2,5 milijuna kuna, vlastitim novcem. – Kod nas su radile firme, imali smo nadzor, sve po propisima, bez uporabne dozvole nema ništa. Nema tu mjesta improvizaciji jer tu je ili urod, no kratko – pšenica, kukuruz..., ili, kao sada, gnojivo – 20 vagona od 200.000 kuna, te 8 traktora i 2 kombajna, vrijednih 2,5 milijuna kuna. Znači, u ovom času tu je vrijednost od 2,7 milijuna kuna, pa vi gradite bez struke! Nije to samo 4 zida!, kaže Josip Petanjak.


-U Slavoniji je 60% od 1,1 milijun ha upisanog zemljišta. Od 170.000 OPG-ova u RH do 50.000 ih je u ovdašnjih 5 županija. Ovdje nisu isplative farme bez barem 200 krmača,tj. 100 krava. Potresom pogođeni kraj broji 14.000 OPG-ova, a samo OBŽ 16.000. Obišao sam ovih dana Banovinu; tu je 90% neobrađene zemlje. Prije je taj kraj vukao Gavrilović.
Ondje je dosta ekološke proizvodnje i držanja konja, kaže Brlošić o viđenom na Banovini u kojoj je uzgojen svaki 4. konj u RH.


Suzana Župan
Slavonija ‘vuče‘ stočarstvo, mlijeko, proizvodnju jaja
- Osim u ribi, u stočarstvu nismo ni u čemu samodostatni. Samodostatnost u govedarstvu nam je 60-70 posto, u peradarstvu 80-90%, u mlijeku 50, u svinjogojstvu do 50, a u ovčarstvu 60 posto. To je problem. Bitna je demografska i strategija razvoja stočarstva s ciljem povećanja samodostatnosti, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Za infrastrukturu u poljoprivredi Slavonije i Banovine kaže kako se ne mogu usporediti. Osim u govedarstvu, naglasak, kada je riječ o Slavoniji i njenoj poljoprivrednoj proizvodnji, stavlja i na proizvodnju mlijeka, tov svinja, proizvodnju konzumnih jaja, odojaka. Lani je broj goveda u RH bio 474.000, a samo na dvije slavonske županije - Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku, odnosi se čak četvrtina te proizvodnje - preko 115.000 goveda, ddoaje direktor Bobetić.n
Slavonija može hraniti dvije Hrvatske, do 10 mil. ljudi, potres u njoj ugrozio bi proizvodnju hrane u RH
Možda ste propustili...

BLAGI OPORAVAK POTRAŽNJE

Nafta iznad 63 dolara