Ekonomija
KLIMATSKE PROMJENE LOŠE UTJEČU NA RIBNJAČARSTVO

Iz godine u godinu nedostaje vode na šaranskim ribnjacima
Objavljeno 23. studenog, 2020.
U šaranskom uzgoju bilježimo pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu niz godina

Hrvatska je već duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju i znatnim ekonomskim gubitcima u nama iznimno važnim gospodarskim sektorima poput turizma, poljoprivrede, šumarstva, energetike, ali i ribarstva.


Klima, naime, izravan utjecaj ima na sektor ribarstva jer se zbog promjena temperature zraka te obrasca i količine oborina mijenjaju fizikalno-kemijske značajke morske i slatke vode kao što su temperatura, slanost, strujanje, razina kisika i stratifikacija vode. Za naše područje Slavonije i Baranje posebno je značajno slatkovodno ribarstvo kojemu će porast temperature i smanjena količina slatkih voda ograničiti dostupnost vode za slatkovodnu akvakulturu.


Prof. dr. sc. Anđelko Opačak s Katedre za lovstvo i ribarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) kaže kako sve učestalije suše za posljedicu imaju nedostatak vode potrebne normalnoj proizvodnji ribe na šaranskim ribnjacima.
Nedostatak

- Tako je bilo i ove godine, od svibnja do listopada, u vrijeme kada je voda bila najpotrebnija. To je vrijeme kada traje uzgojna sezona, odnosno hranidba riba. Klimatske promjene i ove su godine definitivno prouzročile nedostatak oborina, kiše i osobito snijega u planinskim predjelima kako Hrvatske tako i Alpa odakle se u proljetnom i ranoljetnom razdoblju otapao i punio vodotoke iz kojih se šaranski ribnjaci opskrbljuju vodom. Jednom velikom ribnjačarstvu od 1000 hektara, s prosječnim stupcem vode od metar i pol, godišnje je za normalnu proizvodnju ribe potrebno osigurati oko 20 milijuna kubičnih metara vode. U opskrbi vodom neki ribnjaci ovise o lokalnom slijevnom području, a zbog regulacija vodotoka u svrhu zaštite od poplava i sličnih utjecaja ne mogu zadržati potrebne količine vode za svoje potrebe onda kada vode ima u izobilju. Problem je što za te ribnjake nisu izgrađene retencije ili akumulacije te ustave kojima bi se regulirala količina vode potrebna za ribnjake, odnosno za uzgoj ribe – tvrdi profesor Opačak.


Kako će se onda, dakle, odraziti nedostatak vode u ribnjacima?


Jasno je svima da se riba ne može proizvesti bez vode. Nedostatan stupac vode ili količina koja je optimalna za uzgoj riba prouzročila je smanjenu hranidbu jer bi se standardnom hranidbom u takvim uvjetima pogoršali životni uvjeti riba.


- Došlo bi do nestašice kisika zbog potrošnje kisika u metabolizmu riba, odnosno za probavu hrane. Bilo bi više i izmeta koji završava u ribnjacima, a za čiju se razgradnju troše znatne količine kisika. S druge strane, smanjio bi se prirast riba zbog nedovoljne hranidbe. Riba nije mogla napredovati, a neracionalan je i hranidbeni koeficijent koji je obično znatno veći od standardne proizvodnje u normalnim okolnostima – pojašnjava Opačak te dodaje da je dodatni problem plitkih ribnjaka brže zagrijavanje vode te intenzivan razvoj algi i višeg vodenog bilja zbog visokih temperatura.


Napominje da je zbog toga potrebno košenje i svakodnevno vapnjenje ribnjaka te aeracija radi održavanja potrebne razine kisika i sprječavanje pomora riba.
Potrebe

Sve to puno košta, a učinci nisu veliki, smatra Opačak, jer je u takvim okolnostima uobičajena i pojava parazita na ribama poput riblje uši i lerneoze, ali i drugih bolesti kože i škrga, koje su vitalan dišni organ riba, što se i upravo ovoga ljeta pojavilo na nekim ribnjacima.


Zanimljivo je, međutim, da se u dijelu šaranskog uzgoja bilježi pozitivna vanjskotrgovinska razmjena duži niz godina. Prema službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, odnosno Carinske uprave, za prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je 150 tona šarana dok su izvezene 163 tone.


U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da proizvodnja slatkovodne ribe zadovoljava potrebe hrvatskih potrošača, no s obzirom na nedostatke ovog proizvoda na tržištu Europske unije, povećane količine u proizvodnji zasigurno bi našle svoje tržište.


Prepoznata je i potreba održavanja ribnjaka, a radi ostvarivanja gospodarskih i ekoloških pokazatelja.
- Trenutno su u fazi ulaganja u obnovu ribnjaka, samo Operativnim programom u fazi su nedovršene investicije od 50-ak milijuna kuna. S obzirom na to da se radi o trogodišnjem ciklusu proizvodnje i da su površine u koje se investira prazne i ne odvija se proizvodnja, očekujemo da će nakon završetka investicijskog procesa, i uz potporu ostalih oblika financijske pomoć koji se već provode, proizvodnja značajno porasti od 2023. - najavljuju iz Ministarstva.


Tomislav Prusina
Prof. dr. sc. Anđelko Opačak

s Katedre za lovstvo i ribarstvo FAZOS-a

Valja računati na milijunske

gubitke u prirastima ribe

Prema nekim procjenama, gubitak ili umanjenje očekivanih prirasta u ribnjacima koji su imali problema s vodom u ovoj godini kretao bi se između 25 do 70 posto. To će izazvati nedostatak mlađi u idućim godinama, a kada nedostaje mlađi kao važne karike u proizvodnji konzumne ribe, posljedice su vidljive više godina. Svakako će ove suše, zbog suhih ribnjačarskih površina, ostaviti negativnog traga i posljedice na sav biljni i životinjski svijet kojima su šaranski ribnjaci izvrsno stanište, što će narušiti i ugroziti njihovu bioraznolikost. S druge strane, neke vrste ribojednih ptica poput kormorana, čaplji, roda... u okolnostima plićih ribnjaka lakše love riblju mlađ što izaziva dodatne komadne gubitke ribe. Neke vrste kao što su patke, liske, labudovi..., koji jedu riblju hranu, lakše dolaze do nje u plićim ribnjacima, što povećava dodatne štete proizvođačima. Suhi ribnjaci od ove godine obrasli su i zapušteni, tako da će trebati dodatna financijska sredstva, oprema, mehanizacija te puno rada da ih se u idućoj sezoni ponovno privede njihovoj glavnoj namjeni za uzgoj ribe. Može se računati na milijunske gubitke u prirastima, ali i posljedično gubitke u prihodima te nedostatak konzumne ribe na tržištu u iduće dvije do tri godine.
Zbog COVID-a ribnjačarima dodatnih 1,2 mil. kn
Vezano uz državne potpore u segmentu slatkovodnoga šaranskoga uzgoja (ribnjačarstva), Hrvatska provodi de minimis ili potpore male vrijednosti i potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima.

- Tijekom 2020. godine u okviru potpora male vrijednosti ribnjačarima je isplaćen iznos od 762.043,24 kune. Dodatno, s obzirom na krizu izazvanu COVID-om, EK je donio Privremeni okvir za provedbu državnih potpora izazvanih krizom COVID-19, koja se kod nas provodi i u ovome segmentu akvakulture i u 2020. godini ribnjačarima je isplaćen iznos od 1.164.000,00 kuna. Potpora podrazumijeva dodjelu nepovratnih novčanih sredstava ovlaštenicima dozvole za akvakulturu. U 2020. godini isplaćeno je 19.520.493,96 kuna iz proračuna Republike Hrvatske - navode u Ministarstvu poljoprivrede.
163

tone šarana izvezene su za prvih osam mjeseci ove godine
Možda ste propustili...

NISKE TEMPERATURE ŠTITE OD NAMETNIKA

Hladnoća i snijeg su usjevima dobro došli

UZLET NA TRŽIŠTU I U "LOCKDOWNU"

Cijena čvaraka raste - kilogram i do 300 kn

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U 2021. OČEKUJU DOBRE REZULTATE

Parketari i u koroni bilježe rast izvoza

2

NISKE TEMPERATURE ŠTITE OD NAMETNIKA

Hladnoća i snijeg su usjevima dobro došli

3

STUDIJA VELIKIH AMERIČKIH KOMPANIJA

Zbog trgovinskog su rata s Kinom izgubili 245.000 radnih mjesta