Ekonomija
PROPUSTILI ŠANSU DA SE POVEŽU

Hrvatskom konditorskom sektoru prijeko je potreban konsolidator
Objavljeno 7. listopada, 2020.
Po produktivnosti hrvatska prehrambena industrija zaostaje u odnosu prema drugim zemljama

Prehrambena industrija jedna je od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj koja ima znatan utjecaj na gospodarstvo u cjelini.Osim učinaka na industrijsku proizvodnju i zaposlenost, ima veliko značenje i za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ona je peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije Hrvatske, no unatoč kontinuiranom rastu izvoza, zabrinjavajući je trend usporavanja izvoznog rasta i pad konkurentnosti hrvatskog prehrambenog sektora. Navode to, među ostalim, stručnjaci konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu Smarter i dodaju da je poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan čimbenik uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini.
- Od 2014., kada je udio prehrambene industrije u BDP-u iznosio četiri posto, pao je u 2017. godini na 2,9 posto. Također pada i udjel u BDP-u prerađivačke industrije, s 26,9 posto u 2014. godini na 22,5 posto, koliko je ostvareno u 2017. Udio zaposlenosti ove industrije u ukupnoj zaposlenosti u prerađivačkoj industriji uglavnom stagnira te se kreće oko 3,6 posto u ukupnoj zaposlenosti te oko 20 posto od prerađivačke industrije. Ukupno zaposlenih krajem 2019. godine bilo je 47.275, a taj broj se smanjuje posljednjih godina - navode Smarterovi stručnjaci.

Potrošnja

Prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu, ova industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost. To znači da na jedan milijun uloženih kuna u prehrambenu industriju dobivamo 1,96 milijuna kuna rasta hrvatskog BDP-a. Proizvodna aktivnost u prehrambenoj industriji tijekom godina bilježi vrlo niske stope rasta. Proizvodnja ostvaruje manji pad ili skromni rast u pojedinim godinama. Rezultat toga je da je ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana samo za 6,2 posto u odnosu prema 2008. Proizvodnja pića doživjela je primjetno smanjenje u istom razdoblju za devet posto.
- Kada uzmemo u obzir da od 2015. raste potrošnja te da je posljednjih godina bitno povećana potrošnja u turizmu s velikim rastom broja turista u Hrvatskoj, jasno je da se turisti hrane sve više hranom i pićima iz uvoza, a tako i domaći potrošači. Prema podatcima koje objavljuje Food and Drink Europe, hrvatska prehrambena industrija po prihodima i dodanoj vrijednosti koje ostvaruje, broju poduzeća i broju zaposlenih snažnija je od prehrambenih industrija nekoliko europskih zemalja (Bugarska, Cipar, Malta, Estonija, Litva, Latvija, Slovačka i Slovenija) - kaže Miroslav Kuskunović, Smarterov poljoprivredni konzultant.
No podatci o produktivnosti u prehrambenoj industriji EU-a koje objavljuje Europska komisija upućuju na primjetan nedostatak hrvatske prehrambene industrije u produktivnosti koja pokazuje osjetno zaostajanje u odnosu prema drugim zemljama EU-a. Tako je u 2017. godini produktivnost hrvatske prehrambene industrije bila na razini 51 posto prosjeka EU-a, a za najboljim zemljama EU-a imamo golem zaostatak.
"Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine, može se ustvrditi da dolazi do povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje izvoza bilo manje od povećanja uvoza. Izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine povećan je za 105,6 posto, a uvoz za 118,6 posto. Brži rast uvoza od izvoza doveo je do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance. Pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2019. godine iznosila je 52,4 posto, a 2010. godine 55,7 posto. Kada je riječ o konditorskoj industriji, potrebno je istaknuti kako je došlo do velikog preuzimanja i promjene u vlasničkoj strukturi vodećeg konditora Kraša, pa se očekuju bolji rezultati jer godinama Kraš stagnira i gubi poziciju na tržištu", kaže Kuskunović i dodaje da je kod Zvečeva situacija vrlo loša jer je tvrtka u predstečajnoj nagodba i situacija se ne popravlja, a u međuvremenu je i tvornica Lasta u Čapljini prodana vlasniku Violete, a Kandit i Koestlin slabo su vidljivi na polici, nemaju puno inovacija i marketinških kampanja.
Rast uvoza

Hrvatsko je tržište, dodaju također iz Smartera, preplavljeno raznim proizvodima iz uvoza, i to u svim kategorijama.
"Privatna robna marka Lidla je, primjerice, vrlo tražena čokolada i Lidl sa svojim konditorskim segmentom sve više uzima dio tržišnog kolača. Stoga konditorski sektor nužno treba konsolidatora. To je logično trebao biti Kraš, ali sada s novim vlasnicima koji su snažno prisutni na tržištu mesa to je teško ostvarivo, a drugih igrača za sada nema, pa se u idućim godinama mogu očekivati velike turbulencije u tom sektoru. Hrvatska konditorska industrija izgubila je šansu da se okrupnja i konsolidira prije ulaska u EU, te je trebala postati ona koja će akvizirati kompanije u regiji, no kako je to izostalo i u regiji je došlo do vlasničkog okrupnjavanja, pa je to bilo vidljivo prilikom prodaje dionica Kraša kada je Kraš zamalo kupio srpski poduzetnik Nebojša Šaranović, koji je vlasnik nekoliko konditorskih tvrtki u Srbiji", kaže Kuskunović.
Zdenka Rupčić
Na milijun uloženih kuna u prehrambenu industriju dobivamo 1,96 milijuna kuna rasta hrvatskog BDP-a
Dolaze nove generacije potrošača
"Dolaze nove generacije potrošača. Na ostalim vanjskim tržištima je bolja situacija na dalekim tržištima Amerike, Kanade i Australije. Na tržištima EU-a nismo uspjeli ostvariti nikakav plasman ili vrlo mali. Pokušaji s otvaranjem srednjoistočnih tržišta, čak i otvaranje vlastitih podružnica završilo je njihovim zatvaranjem jer je plasman na tržišta bio skuplji nego što su domaći proizvođači mogli podnijeti. Izuzetno je jaka konkurencija multinacionalnih kompanije, domaćih proizvođača i privatnih robnih marki trgovačkih centara. Domaći proizvođači morat će učiniti napore u marketingu i cjenovnoj konkurentnosti da bi zadržali poziciju ili je povećali", navode iz Smartera.
Najviše izvozimo čokoladu u BiH i Srbiju
Prema podatcima Fine, prehrambena industrija predstavlja značajan segment ukupne prerađivačke industrije. Obuhvaća 21 % zaposlenih, ostvaruje 23 % ukupnih prihoda od prodaje, od čega 32 % prihoda od prodaje u zemlji i 10 % prihoda od prodaje u inozemstvu. Od ukupnog broja trgovačkih društava, 2471 se odnosi na prehrambenu industriju. Prema broju, pretežu tvrtke u kategoriji mikropoduzeća i malih poduzeća (više od 95 %), no srednje i velike tvrtke zapošljavaju čak više od 60 % od ukupnog broja zaposlenih. Konditorska industrija obuhvaća (metodološka ograničenja objašnjena u fusnoti) u odnosu prema ukupnoj prehrambenoj industriji 4 % tvrtki i 7 % zaposlenih, a pokriva 4 % ukupnih prihoda od prodaje, od čega 3 % prihoda od prodaje u zemlji i 8 % prihoda od prodaje u inozemstvu. Produktivnost rada (iskazana kao bruto dodana vrijednost po zaposlenom) prehrambene industrije na razini je 51 % prosjeka EU-a. U strukturi vanjskotrgovinske razmjene konditorski proizvodi zauzimaju značajno mjesto. U 2019. godini u ukupnom izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda konditorski proizvodi sudjeluju s 10,4 %, a u ukupnom uvozu sa 7 %. Čokolada i drugi proizvodi od kakaa kao najznačajniji konditorski proizvodi u vanjskotrgovinskoj razmjeni (2019. udio u izvozu 76 %, a udio u uvozu 64 %) ostvaruju suficit od 18,8 milijuna eura (izvoz 171,5 milijuna eura, uvoz 152,7 milijuna eura). U odnosu prema 2013., izvoz ovih proizvoda u 2019. narastao je za 3,9 puta, a uvoz za dva puta. Hrvatska najviše izvozi čokoladu u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Njemačku i Sloveniju, a uvozi najviše iz Njemačke, Austrije, Belgije i Italije.
Polovinu prihoda od prodaje Kraš ostvaruje izvozom diljem svijeta
Lider hrvatske konditorske industrije, tvrtka Kraš, nakon početnog šoka zbog globalnog lockdowna, u ožujku je imao dovoljne zalihe sirovina za proizvodnju za razdoblje od najmanje dva mjeseca pa je zadržana razina proizvodnje iz prethodnih godina. Objavili su to iz te tvrtke. "Kraš se ponosi činjenicom da gotovo polovinu prihoda od prodaje ostvaruje izvozom na gotovo 50 tržišta diljem svijeta. Tijekom prošle poslovne godine izvezli smo više od 16 tona proizvoda, a s jakim izvoznim aktivnostima nastavili smo i tijekom tekuće godine. Unatoč ograničenjima u globalnoj trgovini, u 2020. smo otvorili i dva nova tržišta, Katar i Južni Sudan, a zadržali smo i pozicije na postojećim izvoznim tržištima. Cilj Uprave Kraša d.d. je jačanje izvoza i povećanje udjela prihoda od izvoza na više od 50 posto. Kraš izvozi na gotovo sve kontinente, pa smo veliki izvoznik u regiju, ali i na arapska tržišta na kojima imamo tradicionalno jaku poziciju, kao i u Sjevernu Ameriku. Podsjećamo da smo ove godine nagrađeni kao najbolji izvoznik u Kanadu", naveli su iz Kraša.
Možda ste propustili...

UZ SVJETSKI DAN OČUVANJA ENERGIJE

Energetska učinkovitost i zaštita okoliša

VELIK BROJ PRIJAVLJENIH PROJEKATA

Povećanje sredstava za preradu na 462 mil. kn

Najčitanije iz rubrike