Zbog nepovoljnih klimatskih promjena, ugrožen je sektor poljoprivrede koji je ključan za razvoj gospodarstva. Produktivnost proizvodnje usjeva relativno je niska, a urodi osnovnih poljoprivrednih kultura ispod su europskih razina. Sve češće suše, koje u prosjeku dolaze svakih tri do pet godina, rezultiraju značajnim štetama u proizvodnji pšenice što, ovisno o njihovu intenzitetu i trajanju, može smanjiti urod usjeva 20 – 70 %. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta ili lošijih svojstava tla u nekim dijelovima Hrvatske, poljoprivredni proizvođači smanjili su svoju poljoprivrednu djelatnost ili su je čak u cijelosti napustili. Istovremeno okolišni uvjeti doprinose stvaranju bolesti koje se mogu proširiti i uzrokovati epidemije na usjevima pšenice što rezultira smanjenjem prinosa i kvalitete. Kad dođe do zaraze zbog kompleksne prirode interakcija domaćin/patogen/okolina, teško ju je nadalje kontrolirati. Bolesti mogu smanjiti urode i do 80 %, a pojavnost žute hrđe na području RH, i šire, dodatan je razlog za zabrinutost.

Intelektualno vlasništvo nad domaćim sjemenom ima stratešku važnost za poljoprivredu i prehrambeno-prerađivačku industriju, posebno kroz razvoj novih sorti tolerantnih prema okolišnim stresovima uzrokovanim klimatskim promjenama čemu je ovaj projekt i usmjeren. Sve istraživačke aktivnosti kao što su postavljanje pokusa u stakleniku i polju, odabir materijala, mjerenje agronomskih svojstava i karakteristika kvalitete, učinkovitosti fotosinteze, fiziološkog odgovora u pogledu antioksidacijskog i hormonskog sustava ili ekspresiji gena na molekularnoj razini i sl. pratit će istraživački tim koji čine stručnjaci voditelja i partnera.

Projekt je usklađen sa Strategijom Europa 2020, njezinim prioritetom „pametan rast“ i predvodničkom inicijativom „Unija inovacija“ kojoj je cilj usmjeriti fokus politike istraživanja i razvoja te inovacija na izazove s kojima se naše društvo susreće kao što su klimatske promjene.

Znanstvenici partnerskih ustanova proučavat će reakcije biljaka u stresnim uvjetima da bi se na kraju kao krajnji cilj stvorile nove, zdravstveno sigurnije sorte pšenice otpornije na biotičke i abiotičke stresove primjenom visokokvalitetnih IRI aktivnosti te prenijeti rezultate istraživanja poljoprivredno-proizvodnom sektoru u Republici Hrvatskoj.

U sklopu projekta do sada je objavljen znanstveni rad Multiple Fungal Metabolites Including Mycotoxins in Naturally Infected and Fusarium-Inoculated Wheat Samples u časopisu Microorganisms (WOS, IF 4.152, Q2) u kojem je opisano nakupljanje mikotoksina i drugih metabolita u različitim sortama pšenice zaraženim fuzarijskom paleži klasa koji mogu imati štetno djelovanje na čovjekovo zdravlje. U tijeku su i druga istraživanja utjecaja biljnih bolesti i suše na brojne sorte pšenice kako bi se bolje razumjelo djelovanje tih nepovoljnih čimbenika na pšenicu te pronašle sorte/linije optimalne za uzgoj u uvjetima biotičkog i abiotičkog stresa.

Projekt je vrijedan ukupno 5.879.204,78 kuna, a većinski je financiran sredstvima Europske unije.

Voditelj je projekta dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta Osijek.

Stjepan ĆURČIĆ