Ekonomija
HRVATSKA IMA STATUS DRŽAVE SLOBODNE OD BJESNOĆE

Zbog epidemije proljetna vakcinacija lisica u srpnju
Objavljeno 13. srpnja, 2020.
EK podmiruje 75 % troškova projekta, a 25 % plaća se iz proračuna RH

Ove je godine zbog epidemije koronavirusa proljetna oralna vakcinacija lisica na području cijele Hrvatske bila početkom srpnja, a kako je to i uobičajeno, s aerodroma Osijek i Brač, nakon čega se premješta na aerodrome Rijeka i Čakovec, čime se osigurava distribucija cjepiva u najkraćem mogućem roku uz pokrivenost cjelokupnog državnog teritorija.

Oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno provodi od 2011. godine, u svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće i radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih uzročnika.

Značenje provedbe te mjere prepoznato je na razini Europske unije, koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, a čime su ostvareni i svi preduvjeti za njihovo sufinanciranje. Od samog početka financiranje projekta 75 posto sredstava podmiruje Europska komisija (EK) a 25 posto troškova plaća se iz državnog proračuna RH.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje pomlatka. Mamci s potrebnom dozom cjepiva potpuno su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

Globalizacija
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj koristi se cjepivo koje sadržava atenuirani virus bjesnoće soja SAD Bern. Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese ribljeg brašna te ima specifičan i intenzivan miris i okus, privlačan divljim životinjama. Tamnosmeđe je boje i izgledom podsjeća na kolačić.

Iako od 2014. u Hrvatskoj nije zabilježen ni jedan slučaj bjesnoće, neizlječive bolesti koja u slučajevima nepravodobne reakcije za ljude ima i smrtne posljedice, uzimajući u obzir globalizaciju i mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o njezinu značenju i opasnosti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Oboljelu populaciju najvećim dijelom čine divlje životinje, primarno crvene lisice, koje se smatraju i najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom, a najveći broj oboljelih čine mačke i psi upravo zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama, kao i nepoštovanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju kućnih ljubimaca. Do prije šest godina bjesnoća je postojala u cijeloj Hrvatskoj, osim na jadranskim otocima, a do 2011. prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja bio je od 650 do 800 godišnje.

Iskorjenjivanje
Premda je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti, a učinkovita kontrola i iskorjenjivanje bjesnoće postigli su se stvaranjem imuniteta na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica.

Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dodirom sluznice usta s otopinom cjepiva počinje djelovanje cjepiva na imunosni sustav životinje te u razdoblju od 21 dana životinje razviju imunitet, koji ih od bjesnoće štiti najmanje 12 mjeseci. Mamac sadržava antibiotik tetraciklin, koji se odlaže u zubima i čini marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Cijeli projekt ima važnu regionalnu komponentu te zemlje u našem okruženju bez statusa slobodnih od bjesnoće, kao što su Mađarska, Srbija, Crna Gora i BiH, tijekom 2020. godine provode oralnu vakcinaciju lisica polaganjem mamaca avionima dva puta godišnje. Iz Uprave za veterinarstvo napominju kako se mamce koji se pronađu u prirodi ne smije dirati ni micati iako nisu opasni za kućne ljubimce te da nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće. Ipak, pozivaju se građani da ovih dana, tijekom provođenja oralne vakcinacije, te 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikom kretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom.

Tomislav Prusina
Godišnje više od 2,6 milijuna mamaca
U Hrvatskoj se mamci polažu zrakoplovima, koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaca. Iz zrakoplova se, specijalnim uređajima s ugrađenim GPS sustavom i s pomoću posebno dizajniranog softvera, izbacuje jedan po jedan mamac. Na jednom četvornom kilometru zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta međusobne udaljenosti 500 metara. Na površini od jednog četvornog kilometra polaže se 25 mamaca, čime se osigurava udaljenost između dva mamca od 80 metara. Ove godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom državnom teritoriju, izuzev jadranskih otoka, te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaca, odnosno 2.665.850 godišnje. U slučaju povoljnih vremenskih uvjeta ukupna količina mamaca bit će distribuirana u pet radnih dana.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje od bjesnoće umire i do 55.000 osoba
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana