Proizvodnja voća i povrća u Republici Hrvatskoj ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale i ostaje uskraćena za svoj gospodarski napredak zbog nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača.Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, niska produktivnost, otežana nedovoljnim upravljanjem kvalitetom i slabim tržišnim vezama, utječe na sposobnost proizvođača - osobito malih i srednjih - da se natječu s uvozom i iskoriste nove izvozne mogućnosti koje stvara tržište EU-a.
"Manji proizvođači, koji dominiraju proizvodnom strukturom u Hrvatskoj, uglavnom sudjeluju u kratkim lancima vrijednosti koji obično završavaju na lokalnim zelenim ili veleprodajnim tržištima. Međusobno povezivanje proizvođača omogućava da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva. Ako kapaciteti hladnjača nisu dovoljni i/ili nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrtlarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, riziku i dugoročno razvojnoj nesigurnosti. Konkurentnost u globaliziranom tržištu razumijeva količinom i kvalitetom sigurnu ponudu. Stoga je u cilju stvaranja nužnih preduvjeta proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem potrebno utvrditi ključna područja intervencije i mjere kojima će se to ostvariti. Ministarstvo poljoprivrede je prepoznalo ovu problematiku te pristupilo izradi Akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Provedba akcijskog plana, kako navode nadalje, pridonijet će unapređivanju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe, organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije te poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava. Inače ovdje valja istaknuti i da akcijski plan predviđa sljedeće mjere: Mjera 1. Izrada tipske projektne dokumentacije; Mjera 2. Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Mjera 3. Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Mjera 4. Digitalizacija skladišta/distributivnih centara; Mjera 5. Uspostava posebnog sustava označavanja voća i povrća.

- Tako ćemo ojačati cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može pridonijeti i drugim dionicima lanca u obliku smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača - naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Radi unapređivanja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća Ministarstvo poljoprivrede počelo je i izradu Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, što bi trebao biti temelj za izradu operativnih programa proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, a rezultat je politike Europske unije kojom se aktivno podupire taj sektor kroz zajedničku organizaciju tržišta i sustav upravljanja tržištem, koji ima za cilj konkurentniji i tržišno orijentirani sektor, smanjenje oscilacija u prihodima proizvođača, veću potrošnju voća i povrća te povećanje primjene tehnika proizvodnje koje ne djeluju nepovoljno na okoliš.
Nacrt Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća u fazi je izrade, a sadrži analizu stanja s obzirom na prednosti i nedostatke te potencijal za razvoj, potpore za provedbu operativnih programa, ciljeve operativnih programa i pokazatelje uspješnosti te aktivnosti koje mogu biti uključene u operativne programe.
Nacionalna strategija primjenjivat će se na odobrene operativne programe koje provode priznate proizvođačke organizacije od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2024. godine. Na području Slavonije za sada u sektoru voća i povrća djeluje jedina proizvođačka organizacija, Eco gospodarstva Slavonije - ECOGOS iz Nize.

Ministarstvo poljoprivrede u svrhu osiguranja potrebne infrastrukture za prijam i trženje poljoprivrednim proizvodima planira gradnju sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće kapaciteta 3000 tona voća (jabuka i drugih voćnih vrsta) plus 2000 tona povrća pogodnog za skladištenje (SDC) sa sortirnicom i pakirnicom te pratećim linijama za sortiranje i pakiranje voća i povrća, laboratorijem za praćenje kontrole kvalitete, upravnim i pomoćnim prostorijama, mosnom vagom (50 tona), box paletama za voće i povrće (dimenzije i komada koje odgovaraju kapacitetu i količini komora) te box paletama za privremeno skladištenje u hlađenom prostoru ispred komora, raznim viličarima, linijom za pojedinačno označavanje voća, unutrašnjim vagama i laboratorijskom opremom. Također, osim sedam skladišno-distribucijskih centra za voće i povrće planira se gradnja 12 skladišnih centara za voće i povrće kapaciteta 3000 tona, koji bi se sastojali od 24 komore kapaciteta 125 tona. Od navedenih 12 SC na 10 lokacija kapacitet bi bio 2250 tona voća plus 750 tona povrća, a na preostala 2 SC 750 tona voća plus 2250 tona povrća. Cilj je izraditi tipski glavni i izvedbeni projekt SC i SDC koje bi u konkretnim slučajevima trebalo prilagoditi odabranim lokacijama glede temeljenja, manipulativnih i parkirališnih površina te priključaka na komunalnu infrastrukturu.
"Želimo pomoći našim voćarima i povrćarima koliko možemo te sagraditi hladnjače koje će biti prostor za skladištenje i distribuciju voća i povrća, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu“, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao: "Sektor voća i povrća jedan je od prioritetnih sektora hrvatske poljoprivrede u kojem postoji velika potreba za ulaganjima u skladištenje i pripremu proizvoda za tržište, kao i za udruživanje proizvođača, sustav nacionalnih oznaka te tržišne organizacije proizvođača, a sve s ciljem osiguravanja rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.“
Kroz ovaj projekt hrvatski voćari ojačat će svoj položaj u lancu opskrbe hranom, potaknut će se udruživanje i olakšati skladištenje i distribucija. Izrada tipskih projekata ubrzat će proces pripreme i gradnje u kratkom razdoblju.

Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2019. donijela je Program potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu, a sredstva za provedbu navedenog programa u iznosu od 20 milijuna kuna osigurana su u državnom proračunu. Cilj je potpore poboljšanje ukupnih proizvodnih rezultata i održivosti proizvodnog potencijala oštećenog zbog velike rasprostranjenosti i štetnog djelovanja sredozemne voćne muhe te stimuliranje provođenja aktivnosti iz Akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine.
- Naime, proizvođači mandarina i klementina posljednjih nekoliko godina našli su se u poteškoćama, prije svega zbog sankcija na ruskom tržištu čija je posljedica zabranjen izvoz mandarina na rusko tržište, a drugi problem odnosi se na pojavu i štetno djelovanje sredozemne voćne muhe koja, uništavajući plodove, proizvođačima stvara velike financijske izdatke. Korisnici ove potpore su proizvođači mandarina i klementina upisani u Upisnik poljoprivrednika, a iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod mandarinama i klementinama upisanima u ARKOD. Podnošenje zahtjeva je u tijeku, zaključno s 8. srpnja 2019. a trenutno je zaprimljen 921 zahtjev za potporu, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.
"Budući da je proizvodnja jabuka najvažniji segment voćarske proizvodnje u Hrvatskoj koji se godinama nalazi u problemima, a to je ujedno i rizični sektor koji je vrlo osjetljiv na promjene bilo tržišnog, bilo klimatskog karaktera, Ministarstvo poljoprivrede s ciljem pomoći proizvođačima jabuka upravo izrađuje i Program potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu, za što smo osigurali 20 milijuna kuna", izjavio je ministar Tolušić.

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je uspostavu nacionalnog sustava kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda "Naše domaće", koji će se provoditi i u sektoru proizvodnje voća i povrća. Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobrovoljni je sustav koji se uspostavlja radi postizanja bolje prepoznatljivosti i promidžbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji imaju posebne karakteristike.
U okviru provedbe ovog sustava predviđeno je i označavanje proizvoda znakom „Naše domaće“ - to je grafička oznaka namijenjena označavanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz nacionalnog sustava kvalitete proizvedenih sukladno Specifikacijama proizvoda za koje je priznata oznaka „Naše domaće“ i za koje proizvođač ima važeću potvrdu o sukladnosti. Specifikacija je dokument koji definira posebne karakteristike poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda i sastavni je dio zahtjeva za priznavanje oznake iz nacionalnog sustava kvalitete. Provedba sustava najvećim će se dijelom financirati iz državnog proračuna RH i Programa ruralnog razvoja (Mjera 3). Zdenka Rupčić