Kandidati desnice i ljevice sučelit će se u drugom, neizvjesnom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji 5. svibnja, nakon prvog kruga održanog u nedjelju, koji je obilježio iznimno slab odaziv, znak nepovjerenja građana te balkanske zemlje.


Povijesni dogovor s Grčkom, koji je donio promjenu imena zemlje u Sjeverna Makedonija, potaknuo je oduševljenje Zapada, ali ne i 1,8 milijuna makedonskih birača kojih je tek 41 posto, kako pokazuju podatci izbornog povjerenstva, izašlo na birališta, što je najniža izlaznost od osamostaljenja te bivše jugoslavenske republike 1991.


Nakon prebrojavanja gotovo svih glasačkih listića Stevo Pendarovski (56), kojeg podupiru socijaldemokrati na vlasti (SDSM), i oporbena kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova (62) gotovo su izjednačeni (42,63 posto i 42,39 posto).


No nije sigurno da će pobjednik drugog kruga zamijeniti nacionalista Đorgea Ivanova, koji se odlučno usprotivio promjeni imena zemlje i koji se nije mogao kandidirati nakon dvaju mandata na toj uglavnom protokolarnoj dužnosti.


Da bi izbori bili valjani, izlaznost mora biti bar 40 posto. Birači predstavnika albanske manjine (20 do 25 posto od 2,1 milijuna stanovnika) Blerima Reke (59), kojeg podupire oko 11 posto birača, presudit će u drugom krugu. Ako se birači ne odazovu u drugom krugu, bit će teško dosegnuti izlazni cenzus. Takav bi ishod mogao značiti političku neizvjesnost za tu balkansku zemlju.


Stevo Pendarovski na svom je biračkom mjestu obećao da će njegova pobjeda omogućiti "razvoj zemlje i, za neko vrijeme, euroatlantske integracije", nakon dogovora s Grčkom o kojemu je pregovarala njegova politička opcija i koji je na snazi od početka godine. Atena, koja drži da se imenom Makedonija može nazivati isključivo njezina pokrajina oko Soluna, ukinula je pak veto na članstvo svog malog susjeda u NATO-u i na početak pregovora s EU-om što se očekuje u lipnju.
Dok birači iz njegova tabora misle da je novo ime rezultat diktata nametnutog izvana, Gordana Siljanovska-Davkova i dalje govori o Makedoniji, ali tvrdi da će poštovati dogovor s Grčkom o kojemu želi ponovo pregovarati. No rasprava o makedonskom imenu nije više dovoljna da potakne birače da iziđu na izbore i više ih zabrinjavaju gospodarska stagnacija, korupcija, nepotizam i klijentelizam. Nakon dogovora Skopja i Atene Zoran Zaev spominjao se kao kandidat za Nobelovu nagradu za mir, zajedno s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom. H