Primjena inovacija, najnovijih agrotehničkih dostignuća i digitalizacije u svim segmentima poslovanja temelj je produktivnosti i konkurentnosti u današnjoj ekonomiji i poljoprivredi, a Hrvatska je po tome, nažalost, pri samom dnu EU-a.
"Trenutno su nam ulaganja u istraživanje i razvoj oko 1 % BDP-a, a da dosegnemo zacrtane ciljeve Europskog vijeća od 3 %, ovim tempom će nam trebati desetljeća", upozorio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević na 54. hrvatskom i 14. međunarodnom simpoziju agronoma, koji se održava u Vodicama od 17. do 22. veljače.
Cilj je simpozija predstaviti rezultate najnovijih znanstvenih istraživanja hrvatskih i inozemnih agronomskih stručnjaka te na taj način omogućiti prijenos znanstvenih postignuća u poljoprivrednu proizvodnju.
- Produktivnost hrvatskog gospodarstva u ovom je trenutku na razini od 67 % prosjeka EU-a, a poljoprivredni je sektor ispod 50 %. Sve se to odražava na konkurentnost i vanjskotrgovinski deficit, koji će i za prošlu godinu dosegnuti milijardu eura - izjavio je Kovačević, dodavši kako ohrabruje podatak da nam je u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu prema istom razdoblju 2017. izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda narastao za 6 % te da nam je samodostatnost sa 64 % povećana na 66 %.
Naglasio je kako još uvijek najveći deficit bilježimo u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, klaoničkih proizvoda, mlijeka te voća i povrća.
- To govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje, zbog čega se mi u HGK-u zauzimamo za regionalizaciju poljoprivrede koja bi uvažila sve agroklimatske specifičnosti Hrvatske. Time želimo poduprijeti one proizvodnje u kojima imamo šanse biti prepoznatljivi i konkurentni te maksimalno iskoristiti dvije milijarde eura koje su nam dostupne za poticanje ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014. – 2020. - zaključio je Kovačević.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak na otvorenju je simpozija poručio: "Ministarstvo poljoprivrede će kroz tu strategiju nastojati našu poljoprivredu učiniti samoodrživom, uz naglasak na razvoju stočarstva. U ostvarivanju tog cilja upravo će nam agronomska struka biti jedan od glavnih oslonaca", kazao je Tugomir Majdak.
U sklopu simpozija će 350 sudionika predstaviti 260 znanstvenih radova u okviru deset sekcija: Agroekologija, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša, Agroekonomika i agrosociologija, Genetika, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Povrćarstvo, ukrasno, aromatično i ljekovito bilje, Ratarstvo, Ribarstvo, Lovstvo i pčelarstvo, Stočarstvo, Vinogradarstvo i vinarstvo, Voćarstvo i Poljoprivredna tehnika. Siniša Ozimec iz ureda Balkan Environment Associaton Hrvatska naglasio je važnost ovog simpozija, koji okuplja agronomske znanstvenike, te će im BEA, kao i do sada, uvijek pružati potporu, a u ime radnog predsjedništva simpozija, prisutne je pozdravio i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Grgić. Zdenka Rupčić