Objavljeno 5. siječnja, 2019.
Manje prodavača, frizera, ekonomista i komercijalista, a više zidara, tesara, armirača i bravara trebalo bi se iduće školske godine upisivati u osječke i druge srednje škole u našoj županiji. Istovremeno, Osijek vapi za mladima s diplomom medicine, strojarstva, logopedije, matematike i računarstva te farmacije, dok je naše lokalno tržište prezasićeno ekonomistima i pravnicima različitih stručnih usmjerenja. Pokazuju to nove Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2019. godini Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Preporuke mladima trebale bi poslužiti kao vodič koji će im reći s kojim će se zanimanjima nakon završetka srednje škole ili studija moći najbrže zaposliti, a s kojim svjedodžbama i diplomama će se kod nas dobro načekati do potpisivanja prvog ugovora o radu.
U srednjim školama u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, osim već spomenutih, HZZ preporučuje povećati upisne kvote i stipendirati još i limare, stolare, dimnjačare, strojobravare, vodoinstalatere, mehaničare poljoprivredne mehanizacije, mesare, medicinske sestre i tehničare opće njege. Trenuta;no ne treba fotografa, cvjećara, pedikera, upravnih referenata, tehničara različitih vrsta – turističko-hotelijerski, poljoprivredni, geodetski, ekološki, građevinski, grafički, zdravstveno-laboratorijski...
Upisnu kvotu za stručne studije u našoj županiji ne treba povećavati, ali svakako nam treba više diplomaca, osim u uvodu spomenutih, i sa sveučilišnih studija rehabilitacije, socijalne pedagogije, računarstva, dentalne medicine, geodezije i geoinformatike, veterinarske medicine, matematike, a u školama treba sve više i nastavnika geografije. Potrebno je smanjiti kvote za stručni studij računovodstva, trgovine, fizioterapije, upravnog studija, ratarstva, agrarnog poduzetništva, zootehnike i mehanizacije u poljoprivredi te na sveučilišnim studijima prava, poslovne ekonomije, hrvatskom jeziku i književnosti, informatologiji, filozofiji i hrvatskom jeziku i književnosti, filozofsko-teološkom studiju, kulturologiji te učiteljskim studijima.
Nije to ništa novo – do te prognoze HZZ dolazi analizirajući potrebe tržišta za pojedinim kvalifikacijama, a podatci se preslikavaju iz godine u godinu. Nažalost, kako je riječ o smjernicama mnogi ih ne uzimaju u obzir, pa se već godinama školuje prekomjeran višak kadrova u nekim srednjoškolskim obrazovnim i studijskim programima, dok ih istovremeno kronično manjka kada je riječ o različitim trogodišnjim ili četverogodišnjim obrtničkim i strukovnim zanimanjima te studijskim programima u području prirodnih i tehničkih znanosti. Rezultat je svega toga (uz iseljavanje) i sve veći uvoz radne snage, dok s druge strane imamo desetke tisuća nezaposlenih. Stoga, upisu u srednju školu i na fakultet treba se pristupiti ozbiljno i studiozno.
Jasenka Pejaković
Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima
Cilj preporuka: usklađivanje s tržištem rada
“Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada”, ističe HZZ u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2019.