Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, ponajviše na Wall Streetu, jer se ulagači plaše usporavanja rasta američkog gospodarstva i jačanja tenzija između SAD-a i Kine. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,5 posto, na 24.388 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 posto, na 2633 boda, a Nasdaq indeks 4,9 posto, na 6969 bodova, što je njihov najveći tjedni gubitak od ožujka. Početak tjedna nije nagovještavao takav rasplet situacije, jer su u ponedjeljak cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi snažno porasle, nakon dogovora predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xija Jinpinga da u idućih 90 dana neće uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o trgovinskim pitanjima. Međutim, već je idućega dana entuzijazam ulagača splasnuo jer ulagači ne vjeruju da je u tih 90 dana moguć dogovor, s obzirom na to da su dvije strane na vrlo različitim pozicijama. Tim više što je sredinom tjedna tržišta uzdrmala vijest o uhićenju financijske direktorice Huaweija u Kanadi, koja je suočena s izručenjem SAD-u zbog optužbi da je kršila američke sankcije Iranu. Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je kineski tehnološki div Huawei od 2016. proizvode proizvedene u SAD-u prodavao Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama. Zbog toga su ponovno ojačala strahovanja od rasta tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva. Uz to, niz posljednjih makroekonomskih izvješća i signali s tržišta obveznica već neko vrijeme ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva, a to su pokazali i podaci s tržišta rada. U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, manje od očekivanja i znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća. "Ulagači su očekivali snažnije rezultate s tržišta rada. Nešto su slabiji, no dat će Fedu razloga za raspravu kako oblikovati politiku za iduće godine”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management. Još donedavno američka središnja banka signalizirala je da će nastaviti s povećanjem kamata u idućoj godini, jer su gospodarstvo i inflacija rasli. No, posljednjih tjedana sve su češće poruke iz Feda da se rast svjetskog gospodarstva usporava, što bi moglo negativno utjecati i na američko gospodarstvo, dok inflacijski pritisci slabe zbog oštrog pada cijena nafte. Doduše, i dalje se očekuje da će Fed sredinom prosinca još jednom, već četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. No, sada su procjene o povećanju kamata u idućoj godini smanjene. Prije se očekivalo povećanje cijene novca u tri navrata, a sada samo jednom. Osim toga, ulagači su zabrinuti jer kretanje prinosa na kratkoročne i dugoročne američke državne obveznice ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva, možda čak i približavanje recesije. H