Prema rezultatima istraživanja o ostatcima pesticida u hrani u 2017. godini, koje je predstavio Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede, na stručnom skupu Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske (CROCPA) od ukupno 630 uzoraka povrća, voća i mesnih proizvoda 50,48 % proizvedeno je u Republici Hrvatskoj, 38,41 % imalo je EU podrijetlo, a 11,11 % podrijetlom je bilo iz trećih zemalja.
"U samo šest uzoraka, odnosno 1 % ukupnog broja, nađen je ostatak pesticida iznad dopuštene vrijednosti. Na svih šest uzoraka koji su imali prekoračenje provedena je procjena rizika te je utvrđeno da je rizik za potrošače postojao samo kod jednog uzorka kruške i rajčice iz Albanije." Na kraju je potvrdio da su u sklopu ovog programa za ovu godinu odlučili povećati broj uzoraka za 100 te da su dodatno uključena pogranična područja u kojima postoji veći rizik od ilegalnog uvoza hrane iz susjednih zemalja.
U sklopu događaja održan je i niz predavanja te panel-rasprava o sigurnosti hrane, a problematika smanjenja raspoloživih zaštitnih sredstava u proizvodnji hrane i neopravdane predrasude javnosti o zaštitnim sredstvima i zdravstvenoj ispravnosti hrane prevladavale su raspravom.
Stručni skup otvorili su predstavnici udruge CROCPA, predsjednik Matko Mesić te izvršna direktorica Irena Brajević, nakon čijih je pozdravnih govora slijedilo prikazivanje videa napravljenog u povodu deset godine CROCPA Eko Modela. Taj projekt zbrinjavanja otpadne ambalaže spada među najuspješnije projekte tog tipa ne samo unutar industrije nego i u usporedbi s drugim industrijama. Prije pokretanja Eko Modela postojao je velik problem zbog odlaganja otpadne ambalaže na neadekvatan način, a od pokretanja projekta došlo je do velikog porasta postotka prikupljene ambalaže – s 25 posto u 2008. godini na čak 87 posto, koliko je zabilježeno prošle godine.
Jedno od istaknutijih predavanja bilo je i ono Hrvoja Gregurića iz Zajednice hrvatskih povrćara, u kojem je obradio izazove u proizvodnji povrća. Upozorio je na činjenicu da s ulaskom u EU proizvođači imaju na raspolaganju sve manji broj dopuštenih sredstava za zaštitu bilja te da je sve veći uvoz proizvoda iz Trećeg svijeta, koji nisu proizvedeni prema rigoroznim pravilima, koja se u EU-u moraju poštovati. Sve to otežava ulogu povrćara u Hrvatskoj te su mnogi zbog toga dovedeni na rub.
Sigurnost hrane bila je glavna tema rasprave te su se svi suglasili oko toga da je hrana u Hrvatskoj i Europi iznimno sigurna. Z.Rupčić