Svijet
1000 LJUDI IZ REGIJE U SIRIJI I IRAKU

Na Balkan se vratilo 300 terorista, stiže još 400?
Objavljeno 5. prosinca, 2017.
Od 2012. do 2017. godine oko 5000 ljudi iz zemalja EU-a otišlo je na ratište

Službene procjene sigurnosnih službi Europske unije i zemalja zapadnog Balkana pokazuju da je od pojave takozvane Islamske države, odnosno proglašenja “kalifata” na bliskoistočno ratište s ovih prostora otišlo približno tisuću ljudi.

Dio njih poginuo je u borbama u Siriji i Iraku, no dio se vratio u matičnu zemlju, zbog čega je potrebna bliska suradnja država u regiji radi neutraliziranja širenja radikalizacije po povratku tih boraca, rečeno je na regionalnoj konferenciji u Brdu kod Kranja. Procjena je da se od ukupnoga broja njih 300 vratilo, više od dvije stotine je poginulo, a ostatak njih, među kojima su i žene i djeca koje su Balkanci koji su se otišli boriti za terorističke ideale ISIL-a poveli sa sobom.

Među tih tisuću osoba samo ih je sedmero s hrvatskim državljanstvom. Oni su pod nadzorom obavještajnih službi, a iako imaju hrvatske dokumente dvoje je zapravo iz BiH, jedan iz Srbije, dva iz Austrije, te još dva iz Švicarske. Nitko od njih nikada nije živio u Hrvatskoj. Svi su hrvatsko državljanstvo dobili preko roditelja koji su se odselili u zapadnoeuropske zemlje.

Ipak, osim ovih službenih informacija poznati su i drugi slučajevi - uz Doru Bilić, još su se tri ili četiri mlade hrvatske državljanke iz Hrvatske pridružile radikalnim islamskim borcima u Siriji i Iraku. One su prethodno prešle na islam, a potom su se priključile militantnim islamistima. Prije odlaska u Siriju i Irak neke od njih bile su u susjednoj BiH u izoliranom selu Gornja Maoča gdje žive radikalni muslimani.

Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Goran Svilanović rekao je na drugoj Regionalnoj konferenciji o borbi protiv terorizma i sprječavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma da su među čimbenicima radikalizacije ekonomski i društveni problemi, kao i propaganda.

- Terorizam je jedan od najvećih problema država i potrebno ga je prepoznati i razumjeti da bi bio pobijeđen. Potrebno je rano suočavanje s izazovima, potrebna je aktivna potpora vlada zemalja u regiji, ali i financijska potpora Europske unije. Prethodna konferencija održana 2016. u Tirani fokusirala se na odlazak boraca, a ovogodišnja na neutraliziranje utjecaja povratnika - rekao je glavni tajnik RCC-a.

Kako je dodao Svilanović, istraživanje pod nazivom “Igra strpljenja: procjena i odgovor na prijetnju koju povratak stranih boraca predstavlja na zapadnom Balkanu”, pokazalo je da je od 2012. do 2017. godine približno 5000 ljudi iz zemalja EU-a otišlo u Siriju i Irak, a među njima je oko 1000 ljudi sa zapadnog Balkana. Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Šefic izrazio je zadovoljstvo što je njegova država domaćin ovog važnog sastanka o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. “Ta borba zahtijeva zajedničko političko i strateško djelovanje, a za rješavanje toga problema vrlo je važan i gospodarski i politički razvoj regije. Koordinacija je ključna za uspjeh. Slovenija je svjesna važnosti regionalne suradnje”, rekao je slovenski dužnosnik, a prenosi EurActiv.

On je ocijenio da je došlo do pozitivnog napretka, ali da je u cilju postizanja daljnjih rezultata nužna bliska suradnja zemalja zapadnog Balkana koja sada nije ni približno onakva kakva bi trebala biti. Umjesto da se posvete budućnosti koja zasigurno donosi velike izazove vezane uz zajedničku sigurnost i terorizam, balkanske zemlje i dalje se bave prošlošću i bivšim ratovima. Šefic je kazao kako je potrebna suradnja na izgradnji uzajamnog povjerenja i dodao kako bi EU trebao ostati partner u borbi protiv terorizma.

I dalje je Beč glavno organizacijsko mjesto za radikalizaciju i organiziranje islamista u regiji, a sigurnosni stručnjaci kažu kako posebnu pozornost treba obratiti i na jačanje radikalnog islamizma i selafijsko-vehabitski pokret u Sloveniji, čije je sjedište u Jesenicama. Slovenska obavještajna služba već nekoliko godina nadzire rad islamskih organizacija u Sloveniji te je najavila kako bi radikalni islamisti u budućnosti mogli predstavljati neposrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Eduard SOUDIL
NAJMANJE POLOVINA JE S KOSOVA

Na ratišta u Siriju i Irak otišlo je između 400 i 500 osoba s Kosova i Metohije, podaci su vlasti u Prištini, a srpske sigurnosne službe smatraju da je broj dvostruko veći. “Na Bliskom istoku dvostruko je više kosovskih Albanaca koji se s oružjem u rukama bore na strani ISIL-a. Za razliku od Kosova, situacija u središnjoj Srbiji u ovom je smislu znatno bolja. Iz ovog područja na strana ratišta otišlo je oko 50 ljudi, a vratilo se deset. Poginulo ih je jedanaest. Svi povratnici u Srbiju pod stalnom su kontrolom nadležnih službi i u ovom trenutku nema neposredne opasnosti za građane kada je riječ o terorističkim napadima. Situacija je stabilna i pod kontrolom”, kaže Igor Bečić, predsjednik srpskog Odbora za kontrolu službi sigurnosti. Ukupno se, od početka rata u Siriji u ožujku 2011. na tamošnjim ratištima borilo oko 43.000 stranaca iz 120 država. Prema istraživanju Soufan Groupa, najviše ih je iz zemalja Bliskog istoka (8240), Magreba (8000), Europske unije (5000), te zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza (4700). Među njima je 6000 Tunižana, 2000 Turaka, 2400 Rusa. Iz Francuske ih je samo do zime 2015. (kasnije su kontrole i rad sigurnosnih službi snažno pojačani) stiglo 1700, iz Velike Britanije i Njemačke po 760 te 470 iz Belgije.

BORAC ISILA VRATIO SE U BiH I PLATIO DA NE MORA U ZATVOR

U BiH je moguće da osoba pravomoćno osuđena za odlazak na strana ratišta kaznu zatvora zamijeni za novčanu. Prema podacima Ministarstva pravosuđa BiH, jedna osoba osuđena je na godinu dana zatvora zbog odlaska na strano ratište, ali je zamijenila kaznu zatvora novčanom kaznom u iznosu od 36.500 KM (oko 140 tisuća kuna). “Činjenica da je u BiH moguće da osuđeni povratnici sa stranih ratišta odgode odlazak u zatvor te da, kao i osuđeni ratni zločinci do godine zatvora, tu kaznu mogu zamijeniti novčanom, zabrinule su i neka veleposlanstva u BiH, a saznanje da resorna ministarstva i ne pomišljaju da upute u proceduru zakonske izmjene koje bi to spriječile, dodatno uvećava tu zabrinutost”, upozorava Dnevni avaz.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana