Ekonomija
FINA: ZADUŽENOST GOSPODARSTVA

Automatski stečaj za 334 tvrtke iz Slavonije
Objavljeno 16. kolovoza, 2017.

Prema podatcima Financijske agencije, u Hrvatskoj je u blokadi 9877 pravnih osoba koje duguju 9,87 milijardi kuna.

Zabrinjava da je od ukupnog broja njih 7049 ili 71,4 % blokirano 120 i više dana, a njihov dug iznosi 9,04 milijarde kuna (91,6 %). Prema zakonu, nakon blokade duže od 120 dana automatski se pokreće stečaj, a takvih je tvrtki mnogo i u Slavoniji i Baranji. U pet slavonskih županija ukupno ih je 334, a imaju 704 zaposlene osobe!

Dug svih pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 1,55 milijardi kuna, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,12 milijardi, a prema svim ostalim vjerovnicima 7,37 milijardi kuna. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 5246 ili 46,3 % radnika.

Analiza pravnih osoba, blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od 60 % insolventnih pravnih osoba, na koje se odnosi 67,2 % iznosa neizvršenih osnova, nije krajem lipnja 2017. godine imalo zaposlenih. Manje od jedne trećine ili 32,1 % insolventnih pravnih osoba s najvećim udjelom zaposlenih (52,6 %) opterećeno je s 25,2 % iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Na pravne osobe s tri i više zaposlenih odnosilo se samo 7,6 % ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova. Te pravne osobe, njih 409, činile su krajem lipnja samo 5,8 % ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bila zaposlena gotovo polovina (47,4 %) ukupno zaposlenih u pravnim osobama, blokiranim 120 i više dana.

Ako promatramo neizvršene osnove za plaćanje pravnih osoba koje su blokirane 120 i više dana, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu pravne osobe s područja županije Grad Zagreb, na koje se odnosilo 5,03 milijarde kuna ili 55,7 % ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 39,3 % pravnih osoba, blokiranih neprekidno 120 i više dana.

Na drugom su mjestu po visini duga pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 1,53 milijarde kuna duga i udjelom od 16,9 %. Slijede pravne osobe Zagrebačke županije s 0,42 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 4,6 % u ukupnom iznosu, Primorsko-goranske s 0,36 milijardi kuna i udjelom od 4,0 % te Istarske s 0,34 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 3,7 %.

Na pravne osobe navedenih pet županija odnosilo se 84,9 % svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 15,1 % iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,1 % u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj do 2,9 % u Šibensko-kninskoj županiji.

Promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana, najviše je blokiranih pravnih osoba u Gradu Zagrebu, njihov je udio u ukupnome dugu 55,7 %. Prema istom kriteriju izdvaja se Split (12,0 %), a slijede Rijeka (2,7 %), Primošten (1,8 %), Zadar (1,5 %), Poreč i Solin (1,3 %) te Samobor (1,2 %).

Eduard SOUDIL
Kako doznati tko je u blokadi?

Informacija o tome je li poslovni subjekt u blokadi ili ne dostupna je korištenjem usluge FINA InfoBlokade slanjem SMS poruke na broj 818058 te korištenjem web-aplikacije JRR, tj. uvidom u podatke o računima i statusu blokade poslovnih subjekata, koji se ažuriraju u Jedinstvenom registru računa koji u skladu sa zakonskim propisima, od 2002. godine, vodi Financijska agencija. Ovisno o tome je li korisnik servisa e-Blokade ovršenik ili ovrhovoditelj, omogućen mu je uvid u sljedeće podatke, odnosno osnovu za plaćanje:

l Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje

l Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje

l Podatak o redoslijedu osnove za plaćanje u Očevidniku i iznosu nepodmirenih obveza evidentiranih prije te osnove za plaćanje

l Sliku osnove za plaćanje iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje

Velik problem insolventnosti

Stečajni zakon stupio je na snagu 1. rujna 2015., s tim da su stečajni postupci pokrenuti prije toga datuma dovršeni prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. Potreba za donošenjem novog Stečajnog zakona proizašla je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema insolventnosti poslovnih subjekata u vremenu gospodarske krize, kao i problema koji su se pojavili u njegovoj dosadašnjoj primjeni. Jedan od glavnih problema stečajnih postupaka je taj da je u praksi do pokretanja stečaja dolazilo nakon dugotrajne insolventnosti dužnika što je u pravilu značilo da u vrijeme pokretanja i vođenja stečajnog postupka dužnik nije više imao gotovo nikakve imovine i naplata stečajnih vjerovnika u stečajnom postupku bila je neznatna ako bi je uopće bilo. Iz tog razloga, pravovremeno pokretanje stečaja, kada je dužnik insolventan, ali još uvijek nije otuđio svu imovinu, omogućit će vjerovnicima znatno veći postotak naplate.

Možda ste propustili...

ŠIRENJE I NOVI MODEL VOZILA

Rimac Automobilima 30 milijuna eura iz Kine

INSTRUMENTI UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU

U HUP-u seminar o digitalnom poslovanju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana