Objavljeno 30. lipnja, 2017.
Pčelari iz raznih krajeva Hrvatske zajedno s predstavnicima Hrvatskoga pčelarskoga saveza na poziv europarlamentarke Marijane Petir sudjeluju na 6. Europskom tjednu pčela i oprašivanja.
Europski parlament, kako se navodi u priopćenju iz ureda Marijane Petir, ovoga je tjedna kao velika košnica. Naime, europski tjedan pčela tradicionalno okuplja zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike Europske komisije i institucija, pčelare, poljoprivrednike, znanstvenike, veterinare, nevladine organizacije i zainteresiranu javnost.
Rizik za pčele
Predsjedajući Forumom poljoprivrednika i pčelara u suorganizaciji najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika COPA-COGECA Petir je rekla kako pčelari upozoravaju na smanjenje broja pčelinjih zajednica i na pad proizvodnje meda u EU, kao i na povećanje uvoza meda. EU je drugi najveći izvoznik, ali i drugi najveći uvoznik meda.
„Situacija je alarmantna, jer u razmjeni stajališta sa stručnjacima dobila sam informaciju da nam u Europi nedostaje čak 13 milijuna pčelinjih zajednica“, naglasila je Petir.
Ona je zato na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta tražila da se rizik za pčele svede na minimum te da se uvedu europske potpore za pčelinje zajednice zbog oprašivanja i njihovog doprinosa očuvanju bioraznolikosti, što je Europska komisija obećala prihvatiti. Napomenula je također da se ne smiju zaboraviti ni potrebe onih koji se brinu o pčelama, a to su pčelari.
Prijevare s medom
„Prošle sam godine, zajedno s deset kolega iz redova Europskih pučana, od Europske komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda kako bi se prijevarama s medom, kojima svjedočimo, stalo na kraj. Istraživanje Europske komisije pokazalo je da je trećina meda koji dolazi na EU tržište krivotvoren i da kvaliteta ne odgovara deklaracijama, stoga treba poduzeti konkretne mjere kako bi se vratilo povjerenje potrošača u med kao najzdraviji proizvod“, naglasila je Petir.
Tajnica Hrvatskoga pčelarskoga saveza Ankica Dušević u svom se izlaganju osvrnula na gorući problem klimatskih promjena i njihov utjecaj na pčele, jer će se prema procjenama IPCC-a prosječne globalne temperature tijekom 21. stoljeća povećati između 1,1 i 6,4 stupnja.
Petir je predsjedala panelom na kojem je naglašena važnost suradnje između različitih dionika s područja znanosti, tehnike, zdravstva, okoliša, kulture i gospodarstva.
Upozorila je i kako je radi „recentne pojave smanjenja broja pčelinjih zajednica posvuda u svijetu, a posebice na području Europske unije, kao i smanjivanja staništa pogodih za pčele i pčelarstvo. Petir je podsjetila i da je ekonomska vrijednost proizvodnje hrane iz životinjskih peludnih kultura u EU procijenjena na 22 milijarde eura godišnje i da taj doprinos pčela treba vrednovati, a pčelinje zajednice zaštiti.
Loša praksa
Upozorila je da su tu, uz probleme radi kojih dolazi do smanjenja pčelinjih zajednica poput štetnika i bolesti, uporaba pesticida, uništavanja staništa, uključujući gubitak poluprirodnih travnjaka te izvora hranjivih tvari, raznolikosti i kvalitete u prirodi, lošu praksu uzgoja pčela te nedostatak genetske raznolikosti pčela i otpornosti na bolesti, i nove prijetnje koje uključuju invazivne štetnike i patogene, te utjecaj klimatskih promjena. Istodobno, sve je više dokaza da se i populacije divljih oprašivača, poput bumbara, snažno smanjuju te nas to treba zabrinuti.
Zdenka RUPČIĆ
Čak 67 posto prinosa meda u košnici dobiva se u proljeće
Tajnica Hrvatskoga pčelarskoga saveza Ankica Dušević naglasila je važnost edukacije pčelara i prilagodbe tehnologije pčelarenja, a predstavila je i istraživanje Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku prema kojem se čak 67 % prinosa meda u košnici dobiva u proljeće, a ostatak prinosa tijekom ljeta, no sve češće dolazi do njegova izostanka zbog vrlo visokih temperatura i nedostatka oborina.