Iako to nije nepoznato i u više navrata je već javno rečeno, podatci o ukupnoj nerazvijenosti Slavonije u odnosu na Hrvatsku, a još više na regije Europske unije, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Tako je bilo i jučer u Osijeku za održavanja regionalne konferencije u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i uz partnerstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a.

Ova je konferencija sastavni dio projekta “Dan hrvatskih financijskih institucija”, koji se održava dva puta godišnje kao središnje događanje u Zagrebu i kao regionalno događanje u jednom od gospodarskih središta Hrvatske.

Središnja tema, a ujedno i drugi naziv događanja, bila je “Kvalitetnim izvorima financiranja do pozitivnih ekonomskih trendova u Slavoniji”.

A statistički gledano, oni su poražavajući.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a, bio je realan, ma koliko god to okrutno zvučalo - svih pet slavonskih županija ispod je 50 posto prosjeka razvijenosti regija tzv. NUTS 3 razine, a uz iznimku Osječko-baranjske županije, četiri slavonske županije (Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska) i među su 2,5 posto najnerazvijenijih regija u EU-u.

Više je razloga za to. Luka Burilović, predsjednik HGK-a, u svojoj je uvodnoj riječi podsjetio kako je Slavonija počela gubiti korak još krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je započeo proces njezine deindustrijalizacije, današnja industrijska proizvodnja je na razini 80-ih godina prošlog stoljeća. Slavonija je i danas ispod hrvatskog prosjeka, primjerice indeks gospodarske snage, uz pretpostavku da je hrvatski prosjek 100, između je 79,2, koliki je u najpotentnije Osječko-baranjske županije, i 68,2 u najslabije Virovitičko-podravske županije. Uz činjenicu kako se stanovništvo s područja Slavonije nesmiljeno iseljava, posebice radno sposobne mlade obitelji, neugodan je i demografski podatak kako Slavonija ubrzano stari. U dvije godine za 0,7 godina.

Kao prvo, Vlada Republike Hrvatske je reagirala, Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU-a, podsjeća na Projekt “Slavonija”. S ukupnim iznosom od 2,5 milijardi eura ići će s prema projektima kojima će se poticati poduzetništvo i pomagati gospodarstvu te projektima kojima će se rješavati pitanje infrastrukture. Vinka Ivanković, predsjednica HGK-a Županijske komore Vukovar, pohvalila se kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji zahvaljujući nekolicini tvrtki (PPD, Sladorana, Same Deutz-Fahr Žetelice d.o.o., pa i Klaster drvne industrije) ostvaren veći prihod po zaposleniku nego što je to državni prosjek.

Naposljetku, Nataša Drvenkar, docentica na osječkom Ekonomskom fakultetu, nije se dala “uplesti u mrežu deprimirajućih podataka.” Kao “racionalni optimist” podsjetila je na ulogu obrazovanja te aktivnosti koje njezin fakultet u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i HGK-om poduzima na formiranju novih programa.

- No, i studenti moraju shvatiti kako se karijera gradi još na fakultetu - rekla je naposljetku Drvenkar.