Na predsjedničkim izborima u Srbiji u nedjelju do 19 sati glasovalo je oko 49,8 posto birača, što je za oko 2 posto posto manje nego na parlamentarnim izborima u travnju 2016. Centar za slobodne izbore i demokraciju (CESID) istaknuo je kako je riječ o najmanjoj izlaznosti od 2012. godine.

Izbori u Srbiji protekli su sukladno s procedurama i nema znatnijih nepravilnosti, objavila je agencija Tanjug pozivajući se na ocjene promatrača. Na izbornom listiću je bilo 11 kandidata, a pravo glasa imalo je 6,724.949 upisanih birača, koji su mogli glasovati na ukupno 8396 biračkih mjesta. Iako do zaključenja ovog broja Glasa Slavonije nikakvi relevantni rezultati još nisu bili poznati javnosti, mala izlaznost birača znači vjerojatnu pobjedu Aleksandra Vučića, aktualnog premijera i vođe Srpske napredne stranke, već u prvom izbornom krugu.

Osim Vučića kandidati su bili Saša Janković, Vuk Jeremić, Miroslav Parović, Saša Radulović, Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, Boško Obradović, Vojislav Šešelj, Aleksandar Popović, Milan Stamatović i Nenad Čanak. Prema neslužbenim rezultatima agencije Ipsos objavljenima nešto prije 21 sat, na uzorku od 40 posto birača, Vučić je osvojio 58,1 posto glasova, Janković 13,8, Maksimović 9,3, a Jeremić 5,5.

Politički analitičari ocjenjivali su kako samo velika izlaznost birača može dovesti do drugog kruga, u kojem bi se Vučiću mogao suprotstaviti jedan od trojice u anketama najbolje plasiranih protukandidata - bivši pučki pravobranitelj Saša Janković, nekadašnji šef diplomacije Vuk Jeremić i najveće iznenađenje i medijski najatraktivnija ličnost predsjedničke kampanje Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli.

Vladajuća koalicija na čelu sa Srpskom naprednom strankom bila je uvjerena u pobjedu svog kandidata već u prvom krugu, s obzirom na to da su posljednja ispitivanja javnog mišljenja pokazivala kako bi za Vučića moglo glasovati i do 56,2 posto birača.

Ovogodišnje izbore karakterizirala je i činjenica da je svojom kandidaturom premijer Vučić poslao u mirovinu šefa države Tomislava Nikolića, koji je ostao bez potpore unutar SNS-a. Nikolić je nakon isteka mandata, 31. svibnja, najavio povlačenje u mirovinu, “ali ne političku”, a Vučiću poručio da “uvijek zna gdje ga može naći” ustreba li mu bilo kakva pomoć.

Pobjedom na predsjedničkim izborima, ističu analitičari, Vučić će koncentrirati svu vlast u svojim rukama, a prvi korak bit će mu imenovanje premijera. Prema anketama, najveće su šanse da će to biti Nikola Selaković, bivši ministar pravde, rusofil iznimno lojalan Vučiću.

Vučićev protukandidat bio je i njegov politički mentor i vođa radikala Vojislav Šešelj, kojemu su ankete davale samo pet do osam posto glasova. Jedan od Vučićevih najžešćih protivnika bio je donedavni pučki pravobranitelj Saša Janković, koji uživa razmjerno veliku popularnost u pretežitom dijelu intelektualne javnosti i među pobornicima civilnog društva. Nekadašnji šef diplomacije i predsjedajući Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić počeo je kampanju s oko 12 posto potpore, ali posljednje ankete pokazivale su pad na sedam do osam posto glasova.

Najveće iznenađenje i medijski najatraktivniji kandidat predsjedničke kampanje bio je Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, kojeg su dosadašnje ankete smještale između drugog i trećeg mjesta.

Kampanja za predsjedničke izbore je, prema mnogim ocjenama, bila iznimno gruba i prljava, pa su Saša Janković i Vuk Jeremić za agenciju AP ocijenili da “od glasanja 1990. godine, kada je Slobodan Milošević došao na vlast, nikada nije bila prljavija”.