U model predstečajne nagodbe uveden u mandatu Slavka Linića kao tadašnjeg ministra financija u vladi Zorana Milanovića krenulo se, kako je to tada često isticano, s dobrom namjerom da se pomogne posrnulim tvrtkama koje imaju šansu za opstanak. No u međuvremenu je taj model iznjedrio i dobre, ali i loše reference.

Pozitivno je to što je dosta tvrtki “rasterećeno” starih dugova krenulo s novom perspektivom, a loše što su mnoge tvrtke i jedinice lokalne samouprave (pa tako i Grad Osijek) ostale bez očekivanog dijela prihoda jer su se morale odreći određenog dijela svojih potraživanja.

I to u iznosima koji su mogli i njima samima poljuljati stabilnost poslovanja.

Ipak, ponekad su se kočili i predstečajni procesi koji su “obećavali”. Primjerice, ako se prekorači zakonom propisani rok od 120 dana (uz mogućnost ishođenja dodatnih 90 dana) od dana podnošenja prijedloga u kojemu se mora završiti predstečajni postupak.

No što ako tvrtka koja je u predstečaju nema utjecaj na istek tih rokova? Slično se događa upravo u osječkoj tvrtki Werkos. Prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka Werkos je kao dužnik podnio prije točno godinu dana (18. prosinca 2015.) kod mjesno nadležnog Trgovačkog sudu u Osijeku. No u travnju je sutkinja u tom postupku na vlastitu inicijativu podnijela Visokom trgovačkom sudu (VTS) zahtjev za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda. VTS rješenjem od 18. travnja ove godine predmet prebacuje na Trgovački sud u Bjelovaru.

U međuvremenu jedan od vjerovnika, a riječ je o Zagrebačkoj banci, u travnju ulaže žalbu na rješenje osječkog suda kojim je odbačen zahtjev za uvrštenje njegove tražbine. Taj postupak također uzima nešto vremena, jer ga s osječkog suda upućuju u Bjelovar, a oni ga šalju na VTS, koji ga s rješenjem vraća u Bjelovar u srpnju ove godine.

Naposljetku, ročište radi glasovanja o planu restrukturiranja u predstečajnom postupku bilo je sazvano (tek) za studeni ove godine u Bjelovaru. Odnosno prošlo je ukupno više od 340 dana, dakle probijeni su zakonom određeni rokovi u kojima se mora završiti predstečajni postupak.

Na te rokove, upravo zbog delegiranja, pa i žalbenog postupka, nije mogla utjecati ni Snježana Sudarević, povjerenica predstečajne nagodbe Werkosa.

- Rokovi ne ovise ni o povjereniku ni o dužniku, no ovo je primjer koji zorno pokazuje da su oni prekratki. Zakon jednostavno nije predvidio situacije u kojima se mogu pojaviti ovakve specifičnosti kao u slučaju Werkosa - objašnjava Sudarević.

Na osnovi podnesene žalbe, a prema našim neslužbenim saznanjima riječ je o Poreznoj upravi Osijek, Trgovački sud u Bjelovaru početkom prosinca donosi rješenje da se predstečajni postupak za Werkos obustavlja.

- S obzirom na to da predstečajni sporazum između dužnika Werkosa d.o.o. iz Osijeka i njegovih vjerovnika nije potvrđen u zakonom propisanim rokovima, u kojima se mora završiti predstečajni postupak, nadležni trgovački sud je na temelju članka 63. stavka 3. Stečajnog zakona obustavio ovaj predstečajni postupak - objašnjavaju iz bjelovarskog Trgovačkog suda.

Što znači da se time Werkos gura u stečaj, a posve izvjesno i u likvidaciju.

- Werkos, zajedno s vjerovnicima, nikako nije mogao utjecati na rokove, zbog kojih je, otezanjem sa strane sudova, oštećen - upozorava Petar Velicki, direktor Werkosa.

Stoga je Werkos na to rješenje bjelovarskog Trgovačkog suda uložio žalbu Visokom trgovačkom sudu, čije se očitovanje sada čeka.

No istovremeno s ovakvim razvojem situacije mogao bi se prekinuti i paralelni proces koji su u Werkosu vodili sa strateškim partnerom, a riječ je o Zvonimiru Novaku i tvrtki Eurokamen. Oni su, naime, spremni revitalizirati ovu donedavno vrlo uspješnu firmu. Stoga se u Werkosu pitaju je li to nekome u interesu da završe u stečaju.

Da apsurd bude još veći, vjerovnik koji je zatražio obustavu postupka (Porezna uprava) bio bi provedbom predstečajne nagodbe namiren u stopostotnom iznosu duga, pa će, ako žalba Werkosa na posljednju odluku TS Bjelovar ne bude usvojena, državni proračun biti oštećen bar za dva milijuna kuna.

Na žalost, takvim raspletom i odlaskom Werkosa u stečaj izgubila bi se i vrijednost tržišno prepoznatog brenda kojemu je potencijalni partner spreman osigurati novu poslovnu budućnost i nova zapošljavanja.