Objavljeno 5. prosinca, 2016.
Sigurnost na hrvatskim cestama u idućih nekoliko godina bit će na niskoj razini, znatno nižoj nego u razvijenim zemljama Europe, unatoč prilično dobroj prometnoj infrastrukturi. Broj prometnih nesreća s ozlijeđenim i poginulim osobama i dalje će biti visok i među najvećima u Europskoj uniji, i to zbog toga što će hrvatski građani i dalje voziti stare i nesigurne automobile.
Ova tvrdnja logično proizlazi kao posljedica predloženih zakonskih promjena koje se odnose na trošarine na automobile, prema kojima će zbog povećanja trošarina od prvog siječnja 2017. godine poskupjeti većina automobila. Cijena bi trebala porasti čak i onim najjeftinijim automobilima, a ovih dana često se kao primjer navodi Dacia Sandero koji bi umjesto 59.200 kuna s novom trošarinom trebao iznositi 67.500 kuna. S obzirom na to da će se dio trošarina obračunavati prema ispuhu ugljičnog dioksida, još veća poskupljenja mogu se očekivati kod automobila s motorima koji u atmosferu ispuštaju veće količine CO2. Automobili niže srednje ili srednje klase mogli bi poskupjeti i do osam tisuća kuna. Osim toga, prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koji je Vlada poslala u Sabor, najviše bi trebali poskupjeti luksuzni automobili, posebice oni skuplji od 600 tisuća kuha, kojima bi cijena mogla biti veća i za stotinjak tisuća kuna.
Najveća davanja
Svakako će se o cijeni pojedinog modela automobila potencijalni kupci moći informirati tek kada ove zakonske izmjene stupe na snagu, jer će vjerojatno i svaki proizvođač kreirati cijene modela za hrvatsko tržište.
Vlada je poreznom reformom i izmjenama velikog broja zakona nekome nešto dala - zaposlenima je recimo smanjen porez na dohodak - i logično je onda morala nekom drugom i oduzeti. Kupci automobila su kategorija kojoj se oduzima. Valja reći kako je Hrvatska jedna od zemalja EU s najvećim davanjima državi kod kupnje novih automobila, a posljedice poskupljenja novih vozila, s obzirom na značaj prometa i automobila u životu svih nas, ne mogu biti pozitivne.
Dakle, s obzirom na to da će automobili poskupjeti, može se očekivati da će se manje kupovati, posebice novi. Građani Hrvatske i danas voze stare automobile - prosječna starost uvelike im prelazi 13 godina. Automobil star deset godina može biti tehnički ispravan, ali svaki će prometni stručnjak lako dokazati da on nije jednako siguran kao novi automobil. Prometni stručnjak Željko Marušić je u jednom komentaru krajem ljeta, kada su zaredale prometne nesreće u kojima je poginulo više osoba, upravo upozorio na problem upitavši javno zašto država diskriminira nove i sigurne automobile. Navest ćemo što znači stari i novi automobil s aspekta sigurnosti na primjeru sustava ESP - elektroničke stabilnosti automobila. Taj sustav obvezan je u svim novim autima koji se prodaju u EU već godinama, a u Hrvatskoj od 1. studenog 2014. Samo taj sustav sprečava nastanak čak devet posto prometnih nesreća. Ne treba posebno spominjati kako većina automobila starijih od deset godina na našim cestama ne posjeduje ESP, jer je u vrijeme proizvodnje tih modela to bila izuzetno skupa dodatna oprema. Mnogi stariji automobili nemaju čak ni sustav ABS.
Velike promjene
Slaže se s tim i Ivica Škojo, direktor i vlasnik Automobila Škojo, koji naglašava kako se u automobilskoj industriji u desetak godina doista mnogo toga promijenilo. Ističe da je danas i najmanji novi automobil na našem tržištu opremljen izuzetnim sigurnosnim elementima - zračnim jastucima, sustavima ABS i ESP, itd., zbog čega je mnogo sigurniji od većine automobila starih deset i više godina.
- Sasvim sigurno nije dobro što će velika većina automobila zbog trošarina biti skuplja kada se zna da već sada u Hrvatskoj imamo vrlo star vozni park. Iako su ekološki razlozi važan povod za povećanje trošarina, iz ovog zakonskog prijedloga ne vidim velike ekološke ustupke. Držim da je trebalo više konzultirati struku i omogućiti građanima povoljnije uvjete za kupnju novih, ekološki prihvatljivijih automobila koji troše manje goriva i potom manje zagađuju okoliš i koji su osim toga mnogo sigurniji u prometu. Osim toga, Hrvatska je “rubna” zemlja EU-a i moj je stav da smo trebali maksimalno pojednostaviti propise i čitav sustav kod kupnje novih automobila, kako bi na taj način postali tranzitna zemlja u trgovini automobila sa susjednim zemljama koje nisu u Uniji - zaključuje Škojo.
Igor MIKULIĆ
Najviše se prodaju rabljeni automobili stari devet godina
Agim Skura, direktor marketinga u Autocommerce Hrvatska, uvozniku i distributeru osobnih i lakih dostavnih vozila Fiat, Alfa Romeo i Lancia, upozorava na srž problema. “U Hrvatskoj se godišnje proda oko 90.000 vozila, novih i rabljenih. Nekada je taj omjer bio u korist novih vozila - 90 posto prodaje bili su novi automobili, a deset posto rabljeni. Danas u prodaji rabljena vozila imaju udjel od čak 60 posto, dok 40 posto otpada na nova vozila. Ako se uzme u obzir da kod novih vozila gotovo 50 posto kupnje otpada na rent a car tvrtke, dakle ne fizičke osobe, jasno je kako fizičke osobe najviše kupuju rabljena vozila. Prosjek starosti uvezenih rabljenih automobila u jednoj godini je veći od 8,5 godina, i od toga nema koristi ni državni proračun, ni distributeri vozila, nego samo preprodavači”, kaže Skura. M.B.
Prečeste zakonske promjene, a posljednje stižu u “pet do 12”
Direktor Automobila Škojo Ivica Škojo kaže kako je iz perspektive poduzetnika velik problem često mijenjanje zakona koji se odnose na trgovinu vozilima. Problem mu je, naglašava, i što se ove zakonske promjene događaju u posljednjem trenutku. “Neću pretjerati ako kažem da su se u 25 godina, koliko se bavim ovim poslom, zakonske odredbe mijenjale bar 15 puta. U takvim okolnostima sasvim je jasno koliko je tvrtkama koje se ozbiljno bave prodajom automobila teško planirati poslovanje. Podsjećam da naša tvrtka zapošljava 85 ljudi. Ove posljednje predložene zakonske promjene događaju se manje od mjesec dana prije početka nove godine. Kako bilo što planirati kada ne znamo ni kakav će konačni zakon biti donesen?”, pita Škojo.
90
tisuća vozila, novih i rabljenih, godišnje se proda u Hrvatskoj
60
posto prodaje odnosi se na rabljena vozila