Novosti
POMNO SE PRATE ZBIVANJA U GORNJEM TOKU RIJEKE

Vodostaj raste, vikendice uz Dunav mogle bi opet "plivati"
Objavljeno 6. lipnja, 2024.
Dio vikendaša već diže stvari na katove * I dalje je teško stanje u južnoj Njemačkoj
Vlasnici vikendica na Zelenom otoku, poznatom dunavskom izletištu kod Batine, posebice oni čiji su objekti smješteni na najnižem dijelu otoka, nizvodno od plaže - Veseloj bari, mogli bi i ovu godinu pamtiti po poplavi.

Dio vikendica potopljen je i u prosincu, što je bio prvi slučaj nakon 2019. godine, ali i prva "zimska poplava" nakon 20-ak godina. Njihovi vlasnici pomno prate zbivanja na gornjem toku rijeke i velike poplave u Njemačkoj, ali i dnevna izvješća s mjernih postaja uzvodno od Batine. Kako sada stvari stoje, voda bi im u vikendice mogla prodrijeti krajem ovoga ili početkom idućeg tjedna, ali to se još uvijek ne može tvrditi sa stopostotnom sigurnošću. Vikendaši se nadaju da se to, ipak, neće dogoditi, te tvrde kako će o svemu odlučivati centimetri. Vodostaj Dunava kod Batine, prema Državnom hidrometeorološkom zavodu, iznosio je u srijedu u 9 sati +427 cm, što je 68 centimetara više nego 24 sata prije. Na mjernoj postaji Bezdan, prekoputa Batine, na lijevoj dunavskoj obali, u srijedu ujutro izmjereno je +400 (razlika između mjernih postaja Batina i Bezdan uvijek iznosi 20-ak centimetara), a prema prognozama hidrologa iz srbijanskog Republičkog hidrometeorološkog zavoda, do subote bi razina Dunava trebala porasti za približno 120 centimetara. Gledajući višegodišnje razdoblje, upravo je lipanj mjesec kada je zabilježen najviši vodostaj, premda prosječni višegodišnji lipanjski vodostaj iznosi 300-tinjak centimetara. Zabrinjava veliki dnevni porast razine rijeke u njezinu gornjem toku. Tako je Dunav za 24 sata na svom izlasku iz Austrije porastao za 80-ak centimetara, a vrh vodenog vala je nizvodno od Bratislave, gdje je zabilježen dnevni porast od 130 centimetara. Tablica se "crveni" kod svih mjernih postaja na području Njemačke. Od nedjelje je na tisuće spasilaca i interventnih snaga angažirano diljem Bavarske i pokrajine Baden-Württemberg. Razina vode stalno raste, pa je Regensburg, kao prvi veći grad u Bavarskoj, proglasio stanje katastrofe.

"Šetnica je poplavljena, a voda je ušla i u prve ulice blizu rijeka. Podrumi su već puni vode, iako je to u tom dijelu grada postala već pomalo ‘klasika‘", rekao nam je u telefonskom razgovoru Berislav Vihovanec, Belomanastirac na "privremenom radu" u Regensburgu, naglašavajući kako se na rijeci mogu vidjeti čamci sa spasilačkim ekipama.

Centar za obavještavanje o poplavama u Bavarskoj prijavio je u srijedu ujutro vodostaj od 663 centimetra, a prilikom posljednje velike poplave, 4. lipnja 2013., izmjereno je 682 centimetra. Crveni križ objavio je savjete za građane tijekom poplava, koji uključuju izbjegavanje boravka na poplavljenim područjima, isključivanje struje u domovima i upotrebu flaširane vode za piće. Stanje katastrofe tijekom vikenda proglasilo je i nekoliko okruga i gradova u Bavarskoj. Nabujale su i izlile se i ostale rijeke na jugu Njemačke. Opasnost od poplave Dunava oglašena je i na području oko mađarskog grada Szentandreje, nešto sjevernije od Budimpešte. Teško je očekivati da će Dunav na sličan način ugroziti Batinu, čiji nasip "drži vodu" na +800-tinjak centimetara. Što nije slučaj s nebranjenim Zelenim otokom. "U moju vikendicu voda ulazi kada je razina Dunava +540 cm prema bezdanskoj mjernoj postaji, odnosno +560 cm prema onoj u Batini", priča Ivan Ratkajac, nastavljajući kako dio vikendaša već diže stvari na katove, a on će pričekati do petka. Podsjeća kako je posljednji put voda u njegovu vikendicu ušla krajem prošle godine, a prije toga u siječnju 2019. "Moja je prognoza da će voda sigurno ući u dio vikendica, što bi se moglo dogoditi iza nedjelje. No pametniji ćemo biti za dan-dva", ističe. Podsjetimo, posljednja velika poplava dogodila se u lipnju 2013., kada je vodostaj Dunava kod Batine bio +772 centimetra, tek nešto niži od rekordnih +795 centimetara. Batina se tada obranila, ali vikendice nisu.

Ivica Getto
SJEĆANJE NA 1965.
Najveća baranjska poplava o kojoj postoje pisani i slikovni tragovi, iako se u analima spominju i veće poplave, dogodila se sredinom svibnja 1965. Tada su Drava i Dunav naglo počeli rasti, ali nitko nije slutio katastrofu. Dana 21. svibnja evakuirani su stanovnici nižih dijelova Osijeka, a 16. lipnja Drava je probila nasip u Topoliku u širini od oko 75 metara. Potom je popustio i nasip kod Kopačeva, te se kod Stare Drave spajaju Dunav i Drava. Probijen je i nasip željezničke pruge Osijek - Beli Manastir, a cesta Osijek - Bilje nestala je pod vodom... Neki se još sjećaju 30-dnevnog vodenog pakla.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FORTENOVA GRUPA ODLUČILA

Podravka će biti novi vlasnik Belja, PIK-a Vinkovci, Vupika...

2

GUSTOĆA NASELJENOSTI U HRVATSKOJ

Najgušće naseljena Rijeka, a četvrti je Slavonski Brod

3

VINKO FILIPOVIĆ RAVNATELJ NCVVO-A, O PORAŽAVAJUĆIM REZULTATIMA MATURE

Najneugodnije iznenađenje je porast broja pristupnika koji nisu položili hrvatski