Stanje u svinjogojstvu sve je alarmantnije. Hrvatska danas proizvodi između 700.000 do 800.000 komada svinja, što je samo trećina od ukupnih domaćih potreba koje iznose oko 2,4 milijuna komada. Sve ostalo nadomješta se iz uvoza. Rapidan pad domaćeg svinjogojstva počeo je unazad deset godina i kako bi se napokon tome stalo na kraj, odnosno ovom sektoru vratila nekadašnja pozicija jedne od najjače izvoznice stočarskog sektora počelo je udruživanje svinjogojaca na istoku Hrvatske.

Istina, za sada samo s područja tri slavonske županije: Vukovarsko-srijemske, s koje je i potekla inicijativa udruživanja, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Za udruživanje trenutačno je zainteresirano 20-ak svinjogojaca. Očekuje se i pomoć Ministarstva poljoprivrede da se ova proizvodnja podigne na višu razinu.

Čulo se to, između ostaloga, na sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek Strukovne grupacije svinjogojske proizvodnje gdje je tema bila Pridruživanje svinjogojske proizvodnje Osječko-baranjske županije linijskoj proizvođačkoj organizaciji.

Ernest Nad, voditelj odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori, istako je kako je svinjogojska proizvodnja bila jedna od okosnica hrvatske poljoprivrede koja je devedestih godina držala udjel od 36 posto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji.

- Nažalost, danas je svinjogojska proizvodnja skoncentrirana kod velikih poljoprivrednih sustava, a mali proizvođači nestaju. U Hrvatskoj je sada svega 90-ak tisuća krmača i stoga očekujemo od našeg resornog ministarstva da učini sve da se ova proizvodnja vrati poziciju kakvu je ovaj sektor imao devedestih godina. Hrvatski svinjogojci neće moći opstati ako se ne udruže, a jedan od načina je osnivanje proizvođačkih organizacija - rekao je Nad te je iznio i poražavajući podatak o godišnjem uvozu čak 600-ak tisuća živih svinja.

Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede je rekao kako u Hrvatskoj trenutačno postoji šest proizvođačkih organizacija - tri iz područja voćarstva i tri iz mljekarskog sektora s tim da je jedna od njih i iz sektora mesa. Majdak je naveo kako “priča” s proizvođačkim organizacijama u Hrvatskoj dobro napreduje te da se financijska pomoć može ostvariti i s pozicije nacionalnog proračuna i iz EU fondova.

Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, izjavio je kako se očekuje da se napokon u tom sektoru dogodi ”malo svjetla na kraju tunela”.

- Pred nama su veliki izazovi kako stvoriti preduvjete da svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi svinjogojstvom proizvede konkurentan proizvod i za njega na tržištu dobije najvišu cijenu. Držimo da bi Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) okupiti svu našu pamet i izraditi troškovnik proizvodnje i dati odgovor na pitanje što učiniti da i naši svinjogojci proizvedu svinje od kojih će se kilogram vrata prodavati po 15 kuna po trgovačkim centrima (kao što je slučaj sada sa uvoznim svinjama) i da naravno pri tome zarade, rekao je Kraljičak, te je dodao kako je udruživanje svinjogojaca vrlo hrabra odluka i da će Osječko-baranjska u tom projektu pružiti svu pomoć koju bude mogla.

Prezentaciju “Što je proizvođačka organizacija. Koje su njezine prednosti i mane?”, okupljenima je održao Dario Periškić, predstavnik linijske proizvođačke svinjogojske organizacije. Periškić je, između ostaloga, pojasnio razliku između linijske i strukturne proizvođačke organizacije te je također naveo i kako je za opstanak svinjogojaca nužno udruživanje.