Objavljeno 16. srpnja, 2016.
Vezani članci
VOJSKA POKUŠAVA SVRGNUTI VLADU
ANKARA (Hina) - Turske vlasti uhitile su 1563 pripadnika vojnih snaga koji su sudjelovali u pokušaju vojnog udara tijekom noći na subotu, objavio je premijer Benali Yildrim.
U pokušaju udara ubijeno je najmanje 90 ljudi, a petorica generala i 29 pukovnika hitno su otpušteni iz službe. Jedan od pučista s činom generala ubijen je.
"Skupina ljudi u vojsci izvan zapovjednog lanca pokušala je zbaciti demokratski izabranu vladu", objavio je ured turskog premijera Erdogana.
Zračni napadi, vojne blokade i sukobi između svjetine i oružanih snaga zabilježeni su diljem Turske.
Vojni zrakoplov srušio je iznad Ankare jedan helikopter koji su koristili urotnici, javila je televizija NTV.
Red je uspostavljen rano u subotu, rekao je premijer Yildrim. Za subotu popodne sazvao je izvanrednu sjednicu parlamenta. Televizijske snimke pokazuju da je zgrada parlamenta dosta oštećena.
Predsjednik Erdogan koji se tijekom noći iz Marmarisa, gdje bio na ljetovanju i tamo na početku udara sklonjen na sigurnu lokaciju, vratio u Istanbul i u televizijskom obraćanju rekao da će urotnici platiti veliku cijenu za ovu izdaju. Najavio je da će vojsku očistiti od pobunjenih elemenata.
"Turskom neće vladati vojska", rekao je pristašama koji su ga dočekali u zračnoj luci.
Televizijske snimke pokazuju kako se vojnici predaju iz tenkova kojima su blokirali mostove preko Bospora.
Zasad nije poznato tko se nalazi iza udara. Erdogan je brzo optužio svog nekadašnjeg saveznika, a sada ljutog protivnika klerika Fetullaha Gulena, ali on je iz Amerike, gdje živi, opovrgao takvu optužbu i osudio pokušaj udara.
Puč su osudili i dio vojske i sve velike političke stranke, uključujući oporbene.
Erdoganova vlada na meti je mnogih kritika zbog rasta autoritarizma i slamanja oporbe i medija, ali izgleda da nije bilo široke narodne potpore za vojno svrgnuće civilne vlasti.
Državna televizija TRT i CNN Turk nisu emitirali nekoliko sati, ali su se u subotu ujutro vratili u eter.
I zračna luka Atataurk u Istanbulu, koja je bila zatvorena nekoliko sati, ponovo je operativna.
Bijela kuća, Europska unija i NATO podržali su demokratski izabranu tursku vladu i pozvali na suzdržanost.
Povijest vojnih intervencija u Turskoj
Turska vojska sebe smatra čuvarom sekularnog uređenja u zemlji i od 1960. uspješno je izvela tri državna udara protiv civilnih vlasti, piše agencija dpa.
Prvi udar izveden je 27. svibnja 1960. Vojska je smatrala da je ugrožen demokratski sustav. Vlada je ograničila slobodu medija i prava oporbenih političara, što je dovelo do studentskih nemira. Premijer Adnan Menderes i dva ministra obješeni su u rujnu 1961. Vojska je ostala na vlasti 17 mjeseci.
Druga vojna intervencija izvedena je 12. ožujka 1971. Ona se smatra odgovorom na nasilni ekstremizam krajnje ljevice. Vojska je prisilila premijera Suleymana Demirela na ostavku. Sljedeće godine vojska je ponovno predala vlast civilnoj vladi.
Dana 12. rujna 1980. Demirel je u svom drugom mandatu srušen u državnom udaru. Vojno vodstvo pod generalom Kenanom Evrenom uvelo je izvanredno stanje. Uhićeno je 650.000 ljudi i mnogi su ubijeni. Vojna vlast službeno je završila u studenome 1983.
Dana 30. lipnja 1997. vojska se uplela u politiku ali nije izvela udar. Prisilila je na ostavku prvog turskog islamističkog premijera Necmettina Erbakana. On je bio mentor sadašnjega turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Bošnjački politički vrh iskazao potporu Erdoganu osudivši pokušaj vojnog udara
SARAJEVO (Hina) - Najviši bošnjački dužnosnici u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine u subotu su izrazili punu potporu turskom predsjedniku Recepy Tayyipu Erdoganu osudivši pokušaj državnog udara u njegovoj zemlji, a predsjedatelj Predsjendištva BiH Bakir Izetbegović je autoritarnog šefa turske države, s kojim održava iznimno prisne odnose, pritom nazvao "bratom".
"Moja poruka bratu Erdoganu je da ima snažnu potporu ovdje među nama u BiH", kazao je Izetbegović lokalnim medijima pozvavši Turke da "brane svoju slobodu, demokraciju i svoje pravo na izbor i svoj uspješan put, da bude uz svog predsjednika i uz njegovu uspješnu garnituru koja podiže Tursku na mjesto koje joj u svijetu i pripada".
Pokušaj državnog udara nazvao je neugodnim iznenađenjem uz konstataciju kako je to bio pokušaj da se prekine put demokratskog razvoja Turske.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić uputio je pak brzojav potpore turskom premijeru Binali Yildirimu.
"Demokracija se ni na koji način ne osigurava vojnim udarima, koji ne priliče suvremenoj Turskoj. Turska je izuzetno bitna svjetska strateška točka te je samim time veoma važna njena stabilnost, kako za regiju tako i za svjetsku politiku. U potpunosti podupirem demokratski izabranu vladu Turske, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, te vladavinu prava.Vojni udari u modernoj Turskoj nemaju opravdanje i demokratski izabrana vlast se mora poštovati.", stoji u Zvizdićevu priopćenju.
Turska je već godinama snažnopolitički angažirana u BiH, a njen ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu ranije ovog tjedna je poručio kako će Turska nastaviti odlučno štititi Bošnjake.