Je li doista najveći problem hrvatskog gospodarstva to što je u njemu previše politike, odnosno to što ga politika ne ispušta iz svog čvrstog zagrljaja i pri tome ga samo sputava?

Ako se može suditi prema raspravama koje su se vodile na nedavnim panelima na Skupu ekonomista u organizaciji osječkog Ekonomskog fakulteta (IMR 2016), zaključak je jasan - “puno države” ni u jednom segmetu društva nije dobro.

Organizator ovog skupa, doktorski studij Management pri Ekonomskom fakultetu, i ove je godine na konferenciji “Interdisciplinarno istraživanje o upravljanju” uspio okupiti reprezentativan skup ekonomista, što iz područja znanosti, što iz realnog sektora, koji su trebali podvući crtu pod tri godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

Ali onog trena kada je Damir Novotny, konzultant, rekao kako je Hrvatska zadnji brod u (tom) konvoju i još k tomu s puno rupa, rasprava je otišla u posve drugom smjeru.

Za Željka Lovrinčevića sa zagrebačkog Ekonomskog instituta problem je u tome što ovakvo društvo ne može iznjedriti kvalitetnu vladu, Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, smatra kako Hrvatska i dalje nije interesantna inozemnim investitorima, te da smo pogriješili radeći tolike silne autoceste.

- Ne rade se autoceste da bismo se mi vozili po njima, nego da bi na svakih tri kilometra bio izlazak za neku tvornicu - kaže Kovačević.

Nadovezuje se Ljubo Jurčić s tvrdnjom kako državne investicije ne stvaraju novu vrijednost te kako mi jednostavno ne znamo upravljati državom.

- Kao da cijelo vrijeme pokušavamo zadržati upravljački status quo - mišljenja je Lovrinčević.

No, promjene su se počele događati, pa ipak nisu u korist države. Riječ je o odlasku radno aktivnih ljudi, odnosno napuštanju Hrvatske u potrazi za poslom, ili bolje plaćenim poslom cijelih mladih obitelji.

Ivan Miloloža kaže kako je u Hrvatskoj 600 tisuća ljudi manje, pa se pita s kim ćemo mi to pokrenuti gospodarstvo.

- Za deset godina nećemo imati mladog čovjeka ovdje. Mi jednostavno ne obnavljamo kadar i za mene to više nije gospodarsko, nego političko pitanje - upozorava Jurčić.

Naravno da se na tu temu nadovezala i tema pada nataliteta. Sve to odrazit će se u bližoj budućnosti na stabilnost fiskalne politike.

- Demografska politika je važan dio politike ove vlade jer ona određuje i kasniju ekonomsku i fiskalnu politku. Ti problemi jesu dominantno ekonomske prirode i u svakom slučaju ono što i u ovim uvjetima fiskalne konsolidacije, valja voditi računa da se dobrim mjerama, koje nužno ne znače rashode, posebice u ovo vrijeme kada se režu rashodi, nego poticaje, osigura demografska obnova. Jer sve više će se narušavati omjer radnog aktivnog stanovništva i umirovljenika. Posljedično to značajno narušava financijsku sliku i proračunsku strukturu i to je nešto čime se trebamo pozabaviti sada da ne bismo morali razmišljati deset ili petnaest godina poslije, upozorava Saša Drezgić, zamjenik ministra financija.

Ovom prigodom tako je jasno dano do znanja kako pitanje demografske obnove ne može rješiti isključivo gospodarstvo, te je rasprava završena uz opći zaključak - u Hrvatskoj nije više gospodarska, nego društvena kriza.