Objavljeno 18. veljače, 2016.
Probao sam “Kulen iz Dežele”, pun je kemije, ni sluga našem - kaže Vlado Ćorić, predsjednik Udruge kulinara “Slavonski kulin”
Vijest da je Slovenija uložila prigovor na Zahtjev za registraciju naziva „Slavonski kulen“/„Slavonski kulin“ na razini EU-a, a što je i službeno potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, slavonske je stočare jučer podiglo na noge.
Naime, mnogima je posve nejasno zbog čega je uložen ovaj prigovor, tim više jer Slovenija uopće nema proizvodnju kulena pa se, kako nam je rekao jedan od poljoprivrednika, stječe dojam da Slovenci “na sve naše proizvode prigovaraju - prigovora radi”, jer za prigovor i na jedan proizvod za koji smo zatražili zaštitu oni konkretnih argumenata nemaju.
Ogorčenje i ljutnju nije krio jučer ni Andrija Matić, pročelnik Odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije koji je i tajnik udruge “Slavonski domaći kulen/kulin”.
- Nejasno je zbog čega je Slovenija, koja prema našim saznanjima niti ne proizvodi kulen, uložila prigovor na naš zahtjev za zaštitom Slavonskog kulena. O čemu se tu zapravo radi, nikome nije jasno, a posebno je zanimljivo da je prigovor uložen u prošli petak na dan kada je istjecao rok za dostavu prigovora. Naša udruga okuplja približno 100 članova s područja cijele Slavonije, a 34 njih već je registriralo proizvodnju “Slavonskog kulena/kulina”. Koliku su nam štetu Slovenci ovime nanijeli ne možemo ni okvirno navesti, ali je sigurno da je riječ o milijunskim iznosima jer mi punih 13 godina radimo i na proizvodnji, kvaliteti i zaštiti našeg kulina/kulena - kaže Matić, te navodi kako je možda netko u Sloveniji ipak počeo proizvoditi kulen.
Ćorić: Slovenci nam podmeću nogu
Prema riječima predsjednika Udruge kulinara “Slavonski kulin” Đakovo Vlado Ćorić, čini se da bi to moglo biti istinito.
- Mislim da nam Slovenci žele podmetnuti nogu. Kulen može napraviti svatko, ili bar misli da može. I Slovenci, i Mađari, i tko zna tko još, ali samo je jedan “Slavonski kulin”, pri čemu mislim na kulin rađen na tradicionalan način, onako kako su radili naši stari, bez kemije, bez aditiva, bez konzervansa, koji je rađen i koji je dozrijevao u našem klimatskom podneblju, na našem zraku, a to Slovenija ni itko drugi nema - kaže o slovenskom prigovoru proizvođač te slavonske delicije. Da stvar bude bolja, kaže, on je u trgovačkom centru, na odjelu suhomesnatih proizvoda naišao na proizvod s nazivom – “Kulen iz Dežele”. Kupio ga je, dodaje, iz čiste radoznalosti. No, uslijedilo je razočarenje.
– Probao sam ga i dao drugima da probaju - to nije ni sluga našem slavonskom, domaćem kulinu. “Kulen iz Dežele” bio je industrijski proizvod , i to najlošija vrsta industrijskog kulena koji sam probao. Jer, bio je pun kemije, aditiva, konzervansa... Istina, presjek mu je bio lijep, crven kao krv. Može se kupiti u komadu ili narezan - Ćorićevi su dojmovi. Dodaje, razlika je i u cijeni.
– Kilogram kulena iz dežele bio je 80 do 90 kn, a slavonskom tradicionalnom kulinu cijena je standardna – 200 kuna za kilogram, što dovoljno govori što dobivate za taj novac - kaže Ćorić.
U dva mjeseca trebaju obrazložiti prigovor
Iz Ministarstva poljoprivrede u priopćenju podsjećaju da su u ožujku 2014. uputili Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Slavonski kulen”/”Slavonski kulin“ na razini Europske unije. “Nakon provjere dokumentacije, Europska komisija je 12. studenoga 2015. godine objavila u Službenom listu obavijest o podnesenom zahtjevu za registraciju naziva „Slavonski kulen“/“Slavonski kulin”, odnosno Jedinstveni dokument čime je započelo tromjesečno razdoblje za podnošenje prigovora. Europska komisija je 11. veljače 2016. godine zaprimila od Republike Slovenije prigovor na zahtjev za registraciju naziva „Slavonski kulen“/„Slavonski kulin“ o čemu je 15. veljače 2016. godine obavijestila Ministarstvo poljoprivrede. Slovensko Ministarstvo poljoprivrede sukladno Uredbi EU-a o sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, treba u roku od dva mjeseca Europskoj komisiji dostaviti obrazloženu izjavu o prigovoru. Europska komisija provjerit će opravdanost obrazloženog prigovora te o tome obavijestiti Republiku Hrvatsku, odnosno Ministarstvo poljoprivrede”, priopćili su iz Ministarstva.
Zdenka RUPČIĆ/Maja MUŠKIĆ/Suzana ŽUPAN
Ivan Jakovčić
zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu
Nastavlja se pritisak Slovenije na hrvatske poljoprivrednike
- Očito je riječ o sustavnom slovenskom negiranju svega onog kvalitetnog što se u Hrvatskoj može proizvesti i zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla. Od našeg Ministarstva poljoprivrede očekujem da do kraja zaštiti interese hrvatskih proizvođača, a kao eurozastupnik učinit ću sve i u EP-u i u kontaktima s Europskom komisijom da razotkrijem ovaj teatar apsurda slovenske politike.
Nedavno je Slovenija uložila prigovor i za Varaždinsko zelje, a godinama vodi spor i oko zaštite Terana
Željko Kraljičak
zamjenik osječko-baranjskog župana
Zbog čega slovenski prigovor na proizvod koji je isključivo naša slavonska tradicija?!
- Ni najmanje nisam iznenađen ovim potezom Slovenije! Zašto? Zato jer je Hrvatska sve ovo vrijeme imala šansu na brz i efikasan način, a u skladu s europskim uredbama i smjernicama zaštititi vlastiti proizvod. Slovenija kao susjedna zemlja može uložiti prigovor, ali je upitno zbog čega to radi kada je u pitanju nešto što je isključivo slavonska tradicija, zašto smo mi potrošili 15 godina u pripremama? U isto vrijeme ne dijeli tradicijski prostor sa Slovenijom. Sama žalba, odnosno prigovor na naziv „Slavonski kulen“/ “Slavonski kulin“ dobar je znak da Hrvatska ne smije odustajati od zaštite vlastitih proizvoda, posebno kod proizvoda koji su spoj kulturno-tradicijskog naslijeđa prehrambenih vrijednosti, a kulin je uistinu jedan tradicijski proizvod. To nije samo suhomesnati proizvod, nego proizvod pun doživljaja koji priča priču naše kulture, tradicije. Mi trebamo ustrajati ne samo u tome da zaštitimo kulen, nego vrlo vjerojatno ćemo ponovno doći u probleme kada budemo htjeli zaštiti čvarak, kobasicu, slaninu, mast i brojne druge proizvode na koje imamo pravo i već smo trebali zaštititi. Davali su prigovor na vino koje i ima nekakav naziv i slično se proizvodi, ali Slovenci zaista nemaju kulturno nasljeđe vezano uz prostor Hrvatske. Ovo je stari prostor, ne samo Hrvatske, nego Europe, koji ima svoja bogatstva i svoju tradiciju i mi je moramo štititi i braniti. Nije lijepo od naših susjeda što svaki pokušaj napretka i zaštite hrvatskih proizvođača hrane oni na ovakav način žele umanjiti i onemogućiti. To je samo znak da je Slovenija svjesna koliko znači zaštita i koliko je važno čuvati i njegovati proizvod koji je visoko kvalitetan, ima dodanu vrijednost i nosi proizvodnju jedne regije.
Izgled, miris i okus
Slavonski kulen/kulin trajna je kobasica proizvedena od mješavine najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koja se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo - stoji u Specifikaciji poslanoj EU, navodi portal Agrobiz. Nadjeveno crijevo tijekom najmanje 150 dana podvrgava se procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Tradicijski je to mesni specijalitet koji se proizvodi u ograničenom zemljopisnom području Slavonije. Kako naš kulen izgleda i miriše te kakvog je okusa, svi mi dobro znamo. Ukratko: izvana je valjkastog oblika, jednolične smeđe boje bez mrlja i pukotina, a na presjeku skladnog izgleda dobro povezanih mesnih i masnih čestica svjetlo do tamnocrvene boje (osim masnih dijelova), ugodna mirisa dima, mesa, paprike i češnjaka te intenzivna i karakteristična okusa koji Slavoncima nema potrebe dodano opisivati. Težina gotovog proizvoda iznosi najmanje 900 grama.