Državno poljoprivredno zemljište ipak će se moći prodavati i kupovati (samo manje parcele), obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi ubuduće moći lakše do zakupa državne zemlje, a stočarima će se ona dodjeljivati i bez natječaja.

Neki su to od najvažnijih prijedloga izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje će idući tjedan u saborsku proceduru, a koje je jučer predstavila Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište na sastanku s Vladimirom Šišljagićem, Željkom Kraljičkom i Silvom Wendling - županom, dožupanom i pročelnicom Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, te se potom sastala i s gradonačelnicima i načelnicima općina s područja županije.

Ovdje valja svakako podsjetiti da je dolaskom ministra Tihomira Jakovine i aktualne vlasti odmah zaustavljena i prodaja državnog zemljišta i raspolaganje državnom zemljom na više od godinu dana, što je načinilo velike štete hrvatskoj poljoprivredi. Zakon je nekoliko puta mijenjan, a na čelu Agencije za poljoprivredno zemljište se izmijenilo nekoliko ravnatelja.

Na sastanku s ravnateljicom Mičević župan Šišljagić je izjavio kako je Županija do sada puno puta upozoravala na probleme pri provedbi zemljišne politike.

- Ni neke od odrednica Zakona iz 2013. nisu bile prihvatljive, na što smo stalno upozoravali kao i na najavljivane preambiciozne planove o stavljanju milijun hektara u funkciju u roku od samo godinu dana, 50 tisuća novozaposlenih i sedam milijardi kuna godišnje od zakupa u državnom proračunu. Mi smo odmah kazali da je to nerealno, što je bilo i točno jer do sada je u bazu podataka uvedeno samo 70 tisuća novih hektara, najveći dio su šume. Postojeći Zakon i prateći pravilnik obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima stvaraju velike probleme, poljoprivrednici se najviše žale na sustav bodovanja koji ih stavlja u neravnopravan položaj s velikim poljoprivrednim sustavima. Mi smo pripremili prijedloge izmjena Zakona koje za cilj imaju promijeniti sustav bodovanja i omogućiti OPG-ovima, prije svih mladim poljoprivrednicima do 40 godina, da lakše dođu do zemlje - rekao je Šišljagić.

Dožupan Kraljičak istaknuo je kako Županija pomno prati sve što se događa s provedbom zemljišne politike jer im je u cilju da svaki poljoprivrednik dođe do zemlje, poveća svoju proizvodnju i prihode te se dobro pripremi za povlačenje novca iz Programa ruralnog razvoja.

- U prilog tomu držimo da bi pri promjeni sustava bodovanja trebalo smanjiti broj bodova kod gospodarskog programa sa 60 bodova (koliko je sada) na 50 bodova, da onaj tko je već u posjedu zemlje i koji ga obrađuje i održava dobije još 20 bodova, poljoprivrednici mlađi od 40 godina da dobiju još deset bodova, domicilno stanovništvo deset bodova i za ponuđenu cijenu deset bodova. Smatramo da bi takve izmjene išle na ruku manjim poljoprivrednicima - rekao je Kraljičak te dodao da bi svakako trebalo promijeniti i raspored sredstava od zakupnine zemlje i da ga dobiju općine kako bi se mogle pripremiti za Mjeru 7 Programa ruralnog razvoja.

Blaženka Mičević izjavila je kako su i oni uočili određene nelogičnosti.

- Naš je prijedlog da gospodarski program i dalje nosi 60 bodova, još 20 bodova da dobiju oni koji su u posjedu zemlje, ili 10 u mirnom posjedu, 10 bodova za mlade poljoprivrednike, 10 bodova da nosi cijena te 10 domicilnost - kazala je Mičević, te je dodala kako drže i da stočari trebaju imati prioritet te stoga predlažu da oni koji nemaju dovoljno zemlje dobiju državnu zemlju bez natječaja, s tim da nitko neće biti oštećen jer ima oko 400.000 ha neraspoređene zemlje, a stočarima nedostaje oko 90.000 ha. Naime, valja pojasniti da Hrvatska službeno raspolaže s oko 750.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a da je u posjedu na temelju važećih ugovora oko 350.000 tako da je neraspoređenih 400.000 hektara.