Odmah nakon riječkog sveučilišta, koje će to učiniti prvo u Hrvatskoj, i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od jeseni, odnosno nove akademske godine 2014./2015., planira uvesti antiplagijat softver kojim će se sprječavati prepisivanje i plagiranje studentskih radova (seminarskih, završnih i diplomskih), ali i specijalističkih i doktorskih radova.

- Nemamo točne podatke koliko je do sada plagijata ili pokušaja plagijata zabilježeno na fakultetima našeg sveučilišta, osobito jer se načini sankcija razlikuju od profesora do profesora, no činjenica je kako se to, u današnje vrijeme interneta i velike dostupnosti informacija, sve češće događa ili su bar studenti češće u napasti da to učine. Zato smo se odlučili na ovaj korak. I do sada je nastavnicima i mentorima sugerirano da, ako im se nešto učini sumnjivo, provjere preko internetskih tražilica postoje li neki slični navodi ili rečenice, ali ovo je napredan sustav koji će odmah pokazivati odakle je što prepisano ili 'posuđeno', a da nije naveden izvor. Iskustva svjetskih sveučilišta pokazuju kako se uvođenjem takvog sustava kvaliteta studentskih radova povećava za 40 %, što bi bilo odlično - navodi rektor osječkog sveučilišta Željko Turkalj.

Vodstvo osječke akademske zajednice slijedi primjer Riječana koji upravo testiraju i usavršavaju sustav s neograničenom mogućnošću provjera broja radova po pojedinom studentu. “Velik broj studentskih radova se plagira ili pak sliči plagijatstvu. Po tom pitanju imamo dosta primjedbi, a trenutno provjeravamo jedan od sustava. U provjeri sudjeluju sve sastavnice sveučilišta i ako sustav bude zadovoljio, s implementacijom ćemo krenuti u rujnu. I naši studenti će svoje radove provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi kroz koji će softver automatski provjeravati rad. Takva provjera može trajati desetak minuta, ali i dva do tri sata. Nakon završetka provjere student će dobiti informaciju nalikuje li i u kolikoj mjeri njegov rad nekom već postojećem”, za Novi list objasnio je Zlatan Car, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci. Oni bi svake godine, procjenjuje, provjeravali između pet i sedam tisuća završnih i diplomskih radova, a ako u sustav uključe i seminare, radit će se o mnogo većoj brojci. Turkalj naglašava kako će kod njih implementacija, ako sve prođe u redu, biti provedena koji mjesec kasnije, a brojke će, vjeruje, biti slične. Inače, antiplagijat softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica, a bit će na raspolaganju svakom nastavniku i studentu. “Pročitao sam izjavu rektora zagrebačkog sveučilišta Alekse Bjeliša kojemu se ideja o antiplagijat softveru ne sviđa jer smatra kako profesor treba redovito pratiti studenta, odgajati ga i usmjeravati pa onda on neće imati potrebu ni nakanu prepisivati. Mi smatramo kako je najbolje provoditi kombinirani sustav - i pratiti i odgajati studenta, ali i provoditi kontrolu preko ovog softvera. Smatramo da će u toj situaciji rezultati biti još bolji”, ističe rektor.