Objavljeno 28. veljače, 2014.
Premda je riječ o relativno malom prostoru, građani zemalja srednje i istočne Europe imaju vrlo različite navike štednje i korištenja kredita. Općenito, stanovnici srednje Europe mnogo su skloniji štednji, dok stanovnici zemalja istočne Europe podizanju kredita i prekomjernom zaduživanju. Prema istraživanju GfK-a, skupina od četiri zemlje (Češka, Slovačka, Njemačka i Austrija) izdvaja se od ostalih zemalja. Ne samo da su to jedine zemlje u kojima više od polovine stanovništva ima neki oblik štednje, nego su to i jedine zemlje u kojima ima znatno više ljudi s nekim oblikom štednje u odnosu na one koji imaju kredit.
U tome predvode Njemačka i Austrija kod kojih je odnos štenja - krediti 3:1. Posebno se pak izdvaja podatak da u Češkoj i Slovačkoj ima dva puta više štediša u odnosu na one koji imaju ugovoren kredit u banci. U svim ostalim zemljama srednje i istočne Europe štednja je značajno manje zastupljena - od tri posto u Srbiji do 22 % stanovnika u Sloveniji, dok je u većini tih zemlja veći udjel ljudi koji imaju kreditna zaduženja nego neku vrstu štednje. Najmanju razliku između udjela građana koji imaju kreditna zaduženje i onih koji imaju neku vrstu štednje evidentira se u tri zemlje; Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji (oko 20 %), dok je u ostalim zemljama veći udjel onih koji imaju kredite. Pritom su Srbija (4,7:1), Ukrajina (3,3:1) i Turska (3,0:1) zemlje koje odskaču od ostalih po zastupljenosti kredita u odnosu na štednju. Zanimljivo je da je Srbija zemlja s najmanjim brojem ljudi koji štede u bankama, samo njih 2,6 %. Istraživanje je pokazalo i da neke manje razvijene zemlje SEE imaju i manji udjel ljudi koji posluju s bankama, pa je moguće da njihovi stanovnici štede i ne neke druge načine, što može biti i tržišna prilika za razvoj određenih vrsta štednih proizvoda. U Hrvatskoj, prema istraživanju GfK-a, 18% građana štede u bankama. Pritom se najčešće preferira oročena štednja. U podjednakoj mjeri Hrvati preferiraju i kupnju stana/kuće kao oblika štednje ako ga mogu i realizirati. A osobito je zanimljivo da čak četvrtina hrvatskih građana navodi “čuvanje novca kod kuće”, odnosno u “slamaricama”, kao preferirani oblik štednje.N.Vukadinović
Sve više građana ne može otplaćivati kredit
Prema istraživanju GfK-a, 21 posto hrvatskih građana imaju ugovoren kredit u bankama. Nažalost, zbog dugotrajne krize, sve je više onih koji nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditene obveze. Tako je 2009. godine taj udjel iznosi 2 posto, a sada se on penje i na više od 5 posto.
Srbija je zemlja s najmanjim brojem osoba koje štede u bankama