Objavljeno 22. siječnja, 2014.
Darko Lorencin, ministar turizma, za naš je prilog odgovorio na nekoliko pitanja ukazujući na značaj eno-gastroturizma u ukupnom hrvatskom turizmu.
Kakvo mjesto danas zauzimaju vino i vinarije, u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, odnosno u kontinentalnom turizmu?
- Gastro i enoturizam jedan su od proizvoda koji su detektirani u Strategiji razvoja turizma do 2020. kao jedan od proizvoda na kojima će se graditi budućnost hrvatskog turizma. Svakako da u vinskom turizmu leže mnogo veći potencijali, jer upravo gastro i enoturizam, u kombinaciji s, primjerice, biciklističkim stazama mogu biti motivi dolaska turista, posebice u pretsezoni i posezoni. Strategija, između ostaloga, predviđa poticanje razvoja gastro-enoloških tematskih cesta i putova (npr. vinske ceste, ceste maslinovog ulja, ceste sira, ceste bučinog ulja i sl.), gradnju i opremanje novih objekata usklađenih s tradicijskim značajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija, uvrštavanje hrvatske eno i gastroponude u svjetske gourmet vodiče, tematiziranje hrvatskih regija kako bi se iskoristila eno-gastronomska različitost, poticanje klasterskog povezivanja lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom te stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj gastro-enoloških putovanja s ponudom složenih programa.
Kako bi vinari mogli pridonijeti povećanju kvalitete kompletne turističke ponude na kontinentu?
- Hrvatska se u svijetu sve više doživljava kao zemlja kvalitetne autohtone eno i gastroponude, što dokazuju rezultati posljednjeg TOMAS istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, prema kojima, nasuprot trendu otprije desetak godina, uz “sunce i more”, turisti visoku ocjenu daju eno-gastroponudi Hrvatske. Vinari se udruživanjem među sobom te s ostalim turističkim subjektima na destinaciji mogu povezati te tako aktivno sudjelovati u oblikovanju turističkog proizvoda. Sama destinacija, odnosno turistička zajednica s turističkim gospodarstvom treba sama odlučiti u kojem smjeru dalje razvijati turizam na svom prostoru. Svakako da je upravo u ovom segmentu velik potencijal za daljnji napredak.
Kontinentalni turizam je dakle nezamisliv bez vinarija i vinara, kao i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kakve financijske potpore oni mogu koristiti kroz programe Ministarstva turizma?
- Shvaćajući važnost eno-gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu RH, Ministarstvo turizma godinama kroz programe nepovratnih potpora podupire različite projekte koji se odnose na gradnju vinskih cesta, obnovu, prenamjenu i adaptaciju vinskih podruma i kušaonica, održavanje raznih edukacija i stručnih skupova na temu vinarstva itd. Tako je, primjerice, Ministarstvo turizma od 2007. do 2009. kroz program koji se odnosio na gradnju tematskih putova, a kojim je financiran veliki broj vinskih cesta izdvojio oko 800 tisuća kuna, dok je u posljednje dvije godine za projekte koji se odnose na eno-gastroponudu izdvojeno dodatnih oko tri milijuna kuna nepovratnih sredstava. Značajan dio sredstava povukla su u prethodnim godinama upravo registrirana obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, koja će i dalje bita zastupljeni kroz naše programe. Programi potpora za ovu godinu su u završnoj fazi pripreme, no možemo istaknuti da će razvoj selektivnih oblika turizma, pa tako i eno-gastronomija i dalje biti jedan od segmenata na kojem će se intenzivno raditi i tijekom 2014. godine. Sukladno Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine i novom Strateškom marketing planu za razdoblje 2014. do 2020. godine, čija je priprema u finalnoj fazi, Ministarstvo turizma i HTZ u suradnji sa strukovnim udrugama i drugim subjektima javnog i privatnog sektora provodit će aktivnosti vezane uz razvoj i promociju ostalih oblika turizma, pa tako i eno-gastronomije.I.Mikulić
BARANJA - DOBAR PRIMJER
Kako komentirate primjere iz Baranje gdje je turizam sve značajniji izvor prihoda?
- Često ponavljam da je potrebno udvostručiti napore kako bi se razvijao turizam na kontinentu. Upravo zbog toga i Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica daju godišnje oko 15 milijuna kuna za razvoj turistički nerazvijenih područja. Baranja je u posljednjih nekoliko godina učinila goleme korake prema naprijed, a i sam sam prigodom Svjetskog dana turizma posjetio Kopački rit upravo kako bih ukazao na važnost razvoja turizma na kontinentu. Ono što je potrebno je daljnja nadogradnja sadržaja, upravljanje turističkim proizvodom, daljnja klasterizacija te podizanje smještajnih kapaciteta na višu razinu. Turizam je horizontalni sektor i upravo činjenicu da privlačimo turiste u našu zemlju treba iskoristi kao polugu za plasman naših proizvoda izvan zemlje, pri tome mislim i na vina, maslinova ulja, ostale autohtone delicije, ali primjerice, i drvnu industriju.
UDRUŽIVANJEM DO SADRŽAJNIJE PONUDE
Za dodatno jačanje eno-gastronomije, posebice na kontinentu gdje taj segment predstavlja jedan od ključnih nositelja turističke ponude, svakako je prijeko potrebno jačanje informiranja i edukacija, ali i udruživanje malih poduzetnika, jer se jedino tako može pozitivno djelovati na stvaranje uređenije, tematizirane i sadržajne ponude na pojedinačnim seoskim gospodarstvima, ali i na razini klastera i destinacija.