Unatoč Kolumbovom oduševljenju otkrićem „Indije“ i predatorskom sjaju u očima Francisca Pizarra kada je vidio s koliko zlata raspolažu Inke, Amerika nije oduvijek bila obećana zemlja.

S kakvim su se sve nevoljama suočavali prvi engleski doseljenici u Sjevernoj Americi, govore i rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja posmrtnih ostataka pronađenih u Jamestownu, koji nedvojbeno govore o tome da su doseljeni Englezi početkom 17. stoljeća pribjegavali kanibalizmu kako bi preživjeli. Dogodilo se tijekom oštre zime 1609. - 1610., kada je od 500 doseljenika preživjelo samo njih 60!

Prva skupina doseljenika iz Engleske, koju je 1607. godine iskrcala Virigina Company na istočnu obalu Sjeverne Amerike, brojala je 106 muškaraca i dječaka. Kada je iduće godine brodom iz Engleske stiglo novih stotinu dobrovoljaca, te nešto hrane i potrepština, dočekalo ih je samo 38 živih doseljenika. Prvi engleski kolonisti u Americi nisu se uopće snašli u poljodjelskim aktivnostima, morila ih je nestašica pitke vode i hrane, a dodatno su ih desetkovali neprestani sukobi s okolnim Indijancima. Kada je 1609. u smjeru James Forta krenuo iz Engleske konvoj od devet brodova s novim doseljenicima, ovaj puta i sa ženama i djecom, na Atlantskom oceanu ih je dočekao uragan, tako da su na posljetku do konačnog cilja stigli samo nova gladna usta jer su brodovi s hranom bili teško oštećeni te zapeli kod Bermuda. Kombinacija suše, oštre zime, krajnje nestašice i neprijateljstvo s Indijancima, dovela je do masovne smrti od gladi među doseljenim Englezima.

Kako piše londonski list The Guardian, tragovi na kostima lubanje 14-godišnje djevojčice svjedoče o tome da su preživjeli pokušavali rastvoriti glavu kako bi izvukli mozak i drugo meko tkivo da bi ga pojeli. Njezinu lubanju rekonstruirali su antropolozi iz američkog muzeja Smithsonian na čelu s Dougom Owsleyjem. Zapisi iz tog vremena govore da je bilo slučajeva kanibalizma. Primjerice, jedan doseljenik je pogubljen zato što je navodno ubio svoju suprugu te usolio njezino tijelo. D.Celing