Novosti
DR. DRAŽEN RAUCHER, SVJETSKI POZNATI DOKTOR ZNANOSTI

Osječki znanstvenik radi na prijelomnom otkriću u liječenju raka
Objavljeno 2. svibnja, 2013.
Proizvodnju ćemo započeti za godinu-dvije, a prvi praktični rezultati pokazali bi se za, nadam se, pet godina

Vezani članci

DRAŽEN RAUCHER, ZNANSTVENIK IZ OSIJEKA, 22 GODINE JE U AMERICI

U SAD sam otišao na tri godine, snašao se i - ostao

OSIJEK - Protekloga tjedna na osječkom Medicinskom fakultetu već redovit niz proljetnih predavanja studentima i poslijediplomcima održao je njihov gostujući nastavnik i vanjski suradnik sa zavidnom međunarodnom znanstvenom karijerom, 48-godišnji dr. Dražen Raucher, doktor znanosti i profesor biokemije i neurologije, koji je u svijetu najviše poznat po svojim dostignućima u liječenju različitih oblika karcinoma.

Raucher je rođeni Osječanin, a prije 23 godine, nakon završenog studija matematike i fizike na tadašnjem Pedagoškom fakultetu, sa suprugom Sanjom otišao je živjeti i raditi u SAD. Tamo je u međuvremenu stekao doktorat i završio poslijediplomski studij iz molekularne biofizike, te radio kao poslijedoktorant na području stanične biologije i biomedicinskog inženjeringa. Na kraju je postao redoviti profesor biokemije i neurologije na prestižnom University of Mississippi Medical Center, u gradu Jacksonu. "Na osječkom Medicinskom fakultetu predajem jedan obvezni kolegij, a to je Pisanje znanstvenih članaka na engleskom jeziku. Uz to, već četiri godine predajem i na osječkom poslijediplomskom studiju", ističe osječko-američki znanstvenik, koji je vrijedni suradnik profesor u izbornom modulu poslijediplomskog studija Genetika, molekularna i stanična biomedicina. Uz sve uspjehe, najveću međunarodnu slavu i priznanja, čini se, donijet će mu projekt nazvan "Ciljano toplinsko dopremanje lijekova u solidne tumore", na kojem radi već godinama i na pragu je da mu ga priznaju kao patent. Premda je posrijedi veliko postignuće, Raucher je prilično skroman. "Iako neki tako tvrde ne mislim da bi to bila revolucija u liječenju karcinoma. Zapravo, samo sam nadogradio ideju koja postoji još od 80-ih godina prošloga stoljeća, ali nitko je do sada nije uspio primijeniti. Riječ je o posebnoj metodi dodjeljivanja lijekova, koji se sastoje od kombinacije biopolimernih spojeva s vanjskom temperaturom. Naime, ti polimeri, kada se ugriju, 'lijepe' se jedan na drugoga pa bi se zagrijavanjem mjesta gdje je dijagnosticiran tumor, postiglo da ti lijekovi, nakon što ih ubrizgamo intravenozno, ciljano djeluju na to mjesto, bez djelovanja na druge dijelove tijela, odnosno njihova oštećivanja", pojašnjava Raucher rječnikom razumljivim laicima. "Primjerice, kemoterapijom se 'uštrcavaju' male molekule koje nestanu nakon što su na tumorsku nakupinu djelovali u prosjeku samo pet minuta. Na ovaj način lijekovi bi cirkulirali i na tumor djelovali između šest i osam sati, čime bi se liječenje, naravno, ubrzalo", dodaje znanstvenik. Još uvijek smo u predkliničkoj fazi i uspješno liječimo štakore i miševe, a vjerujem da ćemo uskoro moći liječiti i ljude. Vjerujem da ćemo proizvodnju započeti za godinu-dvije, a prvi praktični rezultati pokazali bi se za, nadam se, pet godina. Naravno, taj novi pristup i dalje bi morao ići u kombinaciji s kemoterapijom, ali s manje štetnih posljedica. To je dodatak postojećim terapijama koji bi povećao njihovu učinkovitost", zaključio je Raucher.T.Levak

Osječki poslijediplomci radoznali su i kvalitetni

Raucher se istaknuo i kao programski direktor poslijediplomskog studija na biokemijskom odjelu UMC-a Mississippi, koji rado pomaže diplomiranim hrvatskim i osječkim studentima biomedicine i biokemije da dođu u "njegov" Jackson na stručno usavršavanje, poslijediplomski studij i doktorat. Također, osječki studenti i poslijediplomci vole doći poslušati predavanja omiljenog profesora. "Ne znam jesam li baš omiljen, ali mislim kako imam dobru komunikaciju i odnos sa svojim studentima", kaže skromno Raucher. "S druge strane, zamijetio sam kako su osječki poslijediplomci dosta kvalitetni i znatiželjni", istaknuo je, dodavši kako ima veliku potporu čelnika fakulteta, dekana Aleksandra Včeva i prodekana Jerka Barbića.

Najčitanije iz rubrike