Nekoliko je osječkih firmi koje se bave otkupom željeza, bakra, prokroma, mesinga, aluminija, olova, gusa i drugih sekundarnih sirovina, a sve više ljudi koji u ovo krizno vrijeme prodaju sekundarne sirovine ne bi li zaradili koju kunu više.

- Količina robe koju mjesečno kupimo preko malootkupa nije se drastično povećala, ali je povećan broj ljudi koji donose materijal jer prije su građani robu davali Romima, a već neko vrijeme ju dovoze sami - ističu u firmi Primat.

Iako to do sada nije bio slučaj, u Primatu odnedavno otkupljuju i akumulatore te određene vrste plastike, a cijene su promjenjive, ovisno o kretanju cijena na burzi. Otkupljivači ističu da je za točne cijene najbolje nazvati i provjeriti prije donošenja materijala, a trenutno građani za željezo mogu dobiti od 1.30 do 1.60 kuna po kilogramu, za aluminij od 5 do 6 kuna, bakar od 26 do 35 kuna, za olovo tri kune te za mesing od 14 do 16 kuna po kilogramu. “Cijene su različite jer, primjerice, pri prodaji bakra to ovisi o tome donesu li građani očišćeni bakar za koji mogu dobiti 35 kuna po kilogram ili neočišćeni, za koji će dobiti nekoliko kuna manje”, poručuju otkupljivači.

Dok neki otkupljivači nude mogućnost prodaje robe i u komadu i u dijelovima, sudeći prema razgovoru s njima, ipak se više isplati rastaviti uređaje i prodati ih kao sekundarnu sirovinu nego cijele. Što znači da se i na sekundarnim sirovinama može dobro zaraditi, samo treba pogledati u koji skriveni dio kuće, tavan ili podrum u kojima je ostavljano ono što ne valja, a što će možda zatrebati.

Nešto drukčija je situacija s otkupom starog papira. Nekada je to bio unosan posao na kojemu se jako dobro moglo zaraditi, a zbog cijene koja mu je danas pala na samo 15 lipa po kilogramu rijetko koja tvrtka ga i otkupljuje. Međutim, i za spomenutih 15 lipa potrebno je otići izvan Osijeka jer ni jedna osječka firma ne otkupljuje stari papir. Inače, Osječke firme koje otkupljuju sekundarne sirovine su Primat, Dankor, Kairos i Doseg.