Banke vrše stalni pritisak na kupovnu moć građana, i ovaj put podizanjem bankarskih naknada. Konkretno, Raiffeisen banka najavila je novi rast cijena svojih usluga, odnosno povećanje naknada za poslovanje s građanima koje će nastupiti s 31. listopada. Na web-stranicama banke navodi se da je uzrok promjena cijena “u rastu troškova poslovanja te održavanja i ulaganja u tehnologiju”.

Inflatorni udar

- Kako bismo vam i dalje mogli pružati najvišu razinu sigurnosti i pouzdanosti, ulažemo u složenije sustave koji štite vaše financije na najbolji mogući način - poručuju klijentima te potom prilažu opsežnu tarifu iz koje je vidljivo da za po nekoliko eura rastu brojne naknade za različite usluge, i to vođenja računa i raznih povezanih paketa, on-line bankarstva, brojnih varijanti kreditnih transfera, a poskupljuje i korištenje sefova. Tako recimo mjesečno korištenje RBA-ova FlexiStart paketa sa sedam poskupljuje na devet eura, a RBA Full&Cool DZO paketi, Full&Cool Asistencija paketi, te FlexiSpecijal paketi sa sadašnjih 10 poskupljuju na 12 eura mjesečno. Korištenje pak FlexiSpecijal Plus paketa, ne ulazeći u to što nudi, sa 18 eura, koliko je bilo dosad, skače na 20 eura mjesečno, a RBA Start&Go paket sa sedam poskupio je na devet eura mjesečno. Premium Silver, Gold i Platinum paketi su već ionako nešto skuplji. Veća će biti i naknada za neizvršenje naloga SEPA izravnog terećenja. Da, piše “neizvršenje”, a ne “izvršenje”, jer se naknada očito naplaćuje i u situacijama kada vlasnik računa nije osigurao sredstva, dakle kada se nalog koji je zadao ne može izvršiti. K tome, ta usluga još i poskupljuje, s dosadašnjih 0,66 na okruglih jedan euro. Iznimka su, navodi se, korisnici osnovnih i posebnih osnovnih računa, koji ne plaćaju ovu naknadu, kao i niz drugih, što im je zakonom zajamčeno.

Skuplji će biti i kreditni transferi u poslovnici, a u korist računa u drugim bankama. Ako su u eurima, cijena im raste s dva na 2,5 eura, a ako su u valuti različitoj od eura, onda s dva na čak deset eura. Potom su tu transferi u inozemstvo i drugi. Sefovi će također, svi redom, ovisno o veličini i kategoriji, od 31. listopada imati veće naknade, odnosno poskupljuje njihovo korištenje. Oni najmanji, koji su bili 96, sad će biti 150 eura, oni od 156 eura idu na 200 eura, oni od 191 eura poskupljuju na 250 eura, dok su i do sada najskuplji i najveći sefovi, sa 240 eura poskupjeli na 300 eura. Mjesečna naknada za on-line bankarstvo se sa 1,46 diže na dva eura (osim za osnovne račune)... RBA je inače visinu naknada mijenjala i sredinom srpnja, no iz te banke tvrde da tada nije bilo bitnih poskupljenja, a isto tako - unatoč dojavama nekih klijenata - kažu da se nije mijenjala ni naknada za podizanje gotovine s bankomata drugih banaka. Ona i dalje iznosi 1,5 posto, minimum četiri eura. Iako je ovo podizanje naknada uočljivo, vjerojatno nije usamljeno – puzajući rast cijena primjenjuju i ostale banke, a kako ih je jako puno, prođe i nezamijećeno. Banke su naime dužne o poskupljenjima obavijestiti klijente, a svojevremeno je i HNB “prijetio” da se naknade ne smiju povećavati “bez veze”, nego bi banke, kao, trebale imati dobar razlog za to, ako se već na to odlučuju. No nije se tu previše toga promijenilo. Banke naprosto kažu da im rastu troškovi, ili da ulažu u tehnologiju, a to su i prije govorile, i nema previše rasprave.

Inflatorni udar na građane, zbog rasta cijena energije, usluga, očekivanog daljnjeg rasta cijena hrane, tako je podebljan i sve skupljim bankarskim uslugama, a banke uistinu nisu sektor u krizi. No, zanimljivo, unatoč činjenici da je uveden osnovni račun, koji može zatražiti svaki građanin, i koji je besplatan - baš zato da bi se ljudima omogućilo da ne budu “ucijenjeni” naknadama jer plaću i mirovinu moraju primati na račun - zasad nije bilo masovnog prelaska. Razlog je možda i inercija, ili pak činjenice da ljudi trebaju minuse i rate, što ovaj osnovni račun ne podržava, iako podržava sve osnovne usluge, vođenje, debitnu karticu, internetsko bankarstvo, osnovna plaćanja.

Povećani prihodi

Određeni se odljev prema osnovnim računima ipak dogodio, a banke onda vjerojatno kako bi kompenzirale i manji pad prihoda po toj osnovi, dižu ostale naknade i provizije, koje ne potpadaju pod ovaj račun. Drugim riječima, opet to prevaljuju na klijente. U toj su prihodovnoj “kompenzaciji” očito i uspjele jer, prema podacima HNB-a za prvih šest mjeseci ove godine, prihodi od naknada i provizija od siječnja do kraja lipnja 2026. dosegnuli su 464,1 milijun eura, te su za 12,8 milijuna eura povećani u odnosu prema istom lanjskom razdoblju.

Rasli su im i prihodi od kamata, no ipak im je dobit u prvih šest mjeseci nešto malo pala u odnosu prema istom razdoblju lani, i to za 5,5 posto, što međutim i dalje daje golemih 751,7 milijuna eura dobiti – samo za pola godine. Taj mali pad je tu jer su im prihodi od držanja novca na računu kod HNB-a vjerojatno bili nešto niži, s obzirom na to da su niže bile i ključne kamatne stope. Od lipnja ih je ECB međutim opet počeo dizati, a tako će i nastaviti, pa se može očekivati da će do kraja godine dobit banaka vjerojatno porasti na lanjsku razinu, ako ne i više. Naime, one mogu deponirati sredstva u HNB i ništa ne riskirajući zarađivati lijep prinos, mnogo veći od onog koji plaćaju svojim štedišama.