Dobit banaka u prvom kvartalu 2026. iznosila je 419,7 milijuna eura, što je u odnosu prema istom kvartalu lani rast od 12 %, podaci su Hrvatske narodne banke. Radi se dakle o značajnom skoku dobiti koja je pokazatelje profitabilnosti ROA (prinos na aktivu) i ROE (prinos na kapital) pogurala iznad prosjeka proteklih godina: ROE na visokih 17,2 %, a ROA na 1,9 %.

No u HNB-pojašnjavaju da je riječ o rastu dobiti koji je u cijelosti ostvaren pod utjecajem jednokratnog učinka prihoda ostvarenog prodajom vlasničkih udjela jedne banke. Dakle, nije posljedica rasta prihoda od prodaje bankarskih usluga. Štoviše, kamatni prihodi u tom kvartalu bili su nešto niži: dosegnuli su 746,8 milijuna eura, u odnosu prema 752 milijuna na kraju ožujka lani. No prihodi od naknada i provizija iznosili su 218,9 milijuna eura, što je oko 6,3 milijuna eura više nego u istom lanjskom kvartalu.

Podaci se prate i s obzirom na najavljeni eventualni obuhvat banaka u porezne škare novog poreza na ekstraprofit koji je najavila Vlada u sklopu borbe protiv inflacije, a koji će banke - vjerojatno izbjeći. Ovaj skok bio je značajan te da se nastavi tim tempom to bi dalo golemu konačnu dobit u 2026. od gotovo 1,7 milijardi eura, što bi bilo dovoljno iznad trogodišnjeg prosjeka da ih možda u teoriji zahvati porez. No ima tu puno "ali". Prvo, treba razdvojiti jednokratne učinke. S obzirom na to da se radi o kapitalnim primicima od prodaje udjela, i to samo jedne banke, moglo bi doći do usporavanja. Drugo, banke će, sve i da "dobace" do puno viših kamatnih i prihoda od naknada, vjerojatno kalkulirati svoje profitne marže - gledati možda da ne skoče iznad spomenutih 15 % prosjeka u posljednje tri godine; a baza im je jako visoko postavljena.

Sektor sada i "prirodno" usporava. Banke u RH upravo su u posljednje tri godine ostvarivale goleme profite. U 2023. i 2024. imale su eksploziju dobiti, najviše zbog našeg ulaska u eurozonu, pa su na njih počele primjenjivati ključne stope ECB-a. Kako su one tada povećavane zbog inflacije, banke su sredstva deponirale na račune kod HNB-a (dio ECB sustava) i od toga dobro zarađivale. U 2023. netodobit im je skočila na 1,36 milijardi eura, dvostruko više nego godinu prije. Dakle, prilikom ulaska zemlje u eurozonu došlo je do golemog skoka profitabilnosti, a u 2024. netodobit je bila još viša, 1,53 milijardi eura, a u 2025. počelo je lagano "hlađenje" - rast dobiti počeo je usporavati, no još na visokim razinama od 1,4 milijarde eura (6,1 % manje nego godinu prije).

Početkom 2026. dobit dakle ponovno raste, i to za 12 %, no radi se najviše o jednokratnom učinku. Inače, neto profitna marža omjer je netodobiti i prihoda, i ona im je visoka, zavisno od banke do banke, no konstantno je takva. Pitanje je, dakle, što će i kako zahvatiti porez.