Europske središnje banke pod pritiskom - inflacija, rat i strah od stagflacije
Europske središnje banke bile su proteklog tjedna u fokusu jer su Europska središnja banka (ECB) i Banka Engleske (BOE) objavile svoje najnovije odluke o monetarnoj politici u kontekstu rastućih cijena i straha od rasta inflacije - navodi Holly Ellyatt, čiji prilog za CNBC (www.cnbc.com) prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.
I ECB i BOE zadržali su kamatne stope nepromijenjenima u ožujku, a rat je počeo potresati globalno gospodarstvo. No tržišta su brzo počela uračunavati podizanje kamatnih stopa od obje središnje banke kao odgovor na izbijanje sukoba u Iranu, ali ekonomisti sada misle da će kreatori politike progledati kroz “buku” oko skokova inflacije i zadržati kamatne stope duže na 2 % za ECB i 3,75 % za BOE. Odluke dolaze u trenutku kada inflacija u eurozoni iznosi 2,5 %, a u Velikoj Britaniji 3,3 %, što je iznad ciljane stope banaka od 2 %.
ZABRINUTI BANKARI
“Cijene energije nisu dovoljno iznad pretpostavki ECB-a, a pokušaji pregovora SAD-a i Irana održavaju pristranost prema pretpostavci kratkog sukoba”, rekao je glavni ekonomist za Njemačku pri Oxford Economicsu, Oliver Rakau, za CNBC u komentarima poslanima e-poštom, te dodao: “Ankete također upućuju na jači ekonomski udar na početku nego 2022., što ublažava zabrinutost zbog sekundarnih učinaka.”
Sekundarni učinci odnose se na neizravnije posljedice iznenadnih inflacijskih šokova, poput radnika koji traže veće plaće i tvrtki koje podižu cijene. Oni se često pokažu “upornijima” i središnjim bankarima teže ih je obuzdati odlukama monetarne politike.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je na posljednjem sastanku Banke prije mjesec dana da su kreatori politike spremni podignuti kamatne stope čak i ako se očekivani skok inflacije u eurozoni pokaže privremenim. Ekonomisti kažu da će sastanak Banke u lipnju biti onaj koji treba pratiti, s potencijalnim povećanjem od 25 baznih bodova, čime bi se ključna kamatna stopa podigla na 2,25 %.
Upravno vijeće ESB-a htjet će si priuštiti “potpunu mogućnost podizanja kamatnih stopa na sljedećem sastanku ako podatci to opravdaju”, rekli su ekonomisti BNP Paribasa u analizi poslanoj e-poštom prije sastanka: “Zadržavanje kamatnih stopa u travnju stoga ne bi nužno značilo da odgovor nije potreban, nego samo da nema dovoljno podataka koji bi opravdali odluku u ovom trenutku. U nedostatku znatnog i održivog pada cijena energije u bliskoj budućnosti - što nije naš središnji scenarij - u konačnici očekujemo da će podatci podržati podizanje kamatne stope za 25 baznih bodova na sastanku u lipnju.”
BNP Paribas ne misli da bi se ESB unaprijed obvezao na podizanje kamatnih stopa, niti upućuje na snažnu pristranost prema takvom ishodu. “Umjesto toga, vjerojatno će naglasiti kako je ‘u dobroj poziciji’ da pričeka i vidi - u skladu s nešto manje jastrebovskog tona nedavnih komunikacija”, napomenuli su.
Financijski direktor Santandera Jose Garcia Cantera je za Squawk Box Europe rekao kako ne očekuje znatno više kamatne stope na kontinentu u skorije vrijeme: “Središnje banke prave pauzu. U Europi traže više kamatne stope, ali vrlo umjerene”, rekao je, te dodao: “(ESB) je odlično obavio posao obuzdavanja inflacije, tako da će taj trend vjerojatno značiti da će potreba za višim kamatnim stopama biti vrlo umjerena.”
Kada je rat s Iranom krajem veljače počeo, to je preokrenulo prognoze Banke Engleske (BOE) da će se inflacija početi hladiti prema ciljanoj razini od 2 %. Banka je u ožujku izjavila kakoa očekuje da će inflacija vjerojatno dosegnuti vrhunac između 3 % i 3,5 % u drugom i trećem tromjesečju 2026., zbog viših cijena energije, ali je upozorila da neizvjesnost oko rata otežava predviđanja. Posljednji podatci pokazali su da je inflacija skočila na 3,3 % u dvanaest mjeseci do ožujka, u odnosu prema 3 % zabilježenih mjesec dana prije.
Očekivao se niz snižavanja kamatnih stopa 2026. godine, ali ta su se predviđanja promijenila nakon što je izbio rat, s očekivanjem da će Banka ove godine podignuti kamatne stope. Ta su očekivanja, međutim, smanjena, a ekonomisti sada očekuju da će većina devetočlanog odbora za monetarnu politiku (MPC) Banke Engleske, na čelu s guvernerom Andrewom Baileyjem, pokazati izuzetan oprez oko monetarne politike.
Većina ekonomista koje je prošlog tjedna anketirao Reuters izjavila je kako očekuje da će Banka Engleske (BOE) zadržati kamatne stope nepromijenjenima do kraja godine, tvrdeći da će kreatori politike odlučiti “previdjeti” porast inflacije prouzročen vanjskim čimbenicima. Kreatori kamatnih stopa u BOE-u također će biti oprezni zbog poticanja stagflacije ako podignu kamatne stope.
PROSTOR ZA MANEVAR
Bruna Škarica, glavna ekonomistica Morgan Stanleyja za UK, i Fabio Bassanin, strateg, rekli su da će tržišta tražiti jednostavnu komunikaciju od Banke (BOE) i jasnu strategiju: “Što se tiče poruka, teško je vidjeti išta osim smjernica za potencijalne akcije ako se povećaju rizici od sekundarnih učinaka. Pretpostavljamo istaknutiju ulogu u odnosu prema ožujku glede upozorenja oko djelovanja na način koji uzima u obzir utjecaj strože politike na rast.”
Suren Thiru, glavni ekonomist ICAEW-a, kaže: “Strah od stagflacije bacit će dugu sjenu na ovaj sastanak o politici, a povećana zabrinutost zbog inflacije mogla bi potaknuti bar jednog od jastrebovih kreatora kamatnih stopa da se odvoji i glasa za podizanje kamatnih stopa. Određivanje politika vjerojatno će postati opasnije za članove odbora, posebno s obzirom na rastuće globalne nepovoljne uvjete.”
Thiru je dodao: “Smanjenje potražnje u gospodarstvu zbog slabljenja rasta plaća i usporavanja gospodarstva trebalo bi dati kreatorima politika dovoljno prostora za manevar kako bi zadržali kamatne stope tijekom ovog razdoblja povišene inflacije.”
