Secesijska vila ravnatelja paromlina Union sagrađena je na sjeveroistočnoj strani križanja Radićeve i Reisnerove ulice. U vrijeme njezine izgradnje na tom području još nije bilo planirano podizanje Reisnerove ulice. Kompleks paromlina Union sastojao se od niza zgrada nejednake veličine i funkcije nastalih u rasponu od 1891. do početka Drugog svjetskog rata. Vila je sagrađena 1906., a na tlocrtu prizemlja potpisan je osječki graditelj Otto Struppi. Izgradnjom vile zaključen je niz zgrada paromlina okrenut prema onodobnoj Kolodvorskoj, a današnjoj Radićevoj ulici, koji se sastoji od dvije samostojeće historicističke katnice uprave paromlina i secesijske visokoprizemne vile sagrađene za stanovanje ravnatelja paromlina Otta Fellnera i njegove supruge Regine Fellner, rođene Horn.

Zanimljiv je podatak da je netom nakon izgradnje vila postala motiv umjetničke slike na kojoj zauzima počasno mjesto u vizuri tvorničkih zgrada tog paromlinskog kompleksa. Sliku je u tehnici akvarela 1906. naslikao slikar Koszkols. Na slici se vide zavjese na prozorima, rešetke za ruže penjačice na pročelju, lijepo organiziran vrt, secesijski oblikovane vratnice kolnog ulaza u vrt, te gospođa Regina Fellner kako u bijeloj haljini s bijelim šeširom i suncobranom u ruci ponosno špancira svojim vrtom. Ta je slika poslužila za reklamiranje tvornice i postala dijelom logotipa te ugledne tvrtke. Paromlin je u više navrata stradavao u požarima, a 1911. u katastrofalnom je požaru nastradao najstariji silos, koji je ubrzo obnovljen i dograđen, te je zbog slikovitosti novog tornja postao prepoznatljiv simbol grada. Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije paromlin je nastavio uspješno djelovati, a uprava se ponovo odlučila naručiti sliku, novog stanja paromlinskog kompleksa. Tako je kompleks paromlina postao motiv osječkog slikara Guida Jenyja, koji ju je izveo 1922. godine. I ta je slika poslužila za reklamu tvrtke. Ubrzo je reproducirana na nekoliko reklamnih razglednica, a poslužila je i kao osnova za plakat tvrtke, na kojemu je također bilo istaknuto da je Union paromlin sa svojim proizvodima dobio priznanje za sudjelovanje na Svjetskoj izložbi 1900. godine u Parizu.

Godine 1928. vila ravnatelja paromlina Union, vila Fellner, postala je vlasništvo osječkog liječničkog dvojca, dr. Julija Batoryja i dr. Karla Weissmanna, koji su vilu pretvorili u sanatorij. Tijekom vremena neznatno su ju dogradili kako bi mogli pružati što kvalitetniju liječničku skrb svojim pacijentima. Dogradnje vile za te potrebe izveo je osječki graditelj Franjo Dlouhy. Nakon završetka Drugog svjetskog rata nova komunistička vlast oduzela je sanatorij vlasniku, dr. Juliju Batoryju, i sanatorij uključila u sastav osječke bolnice, u čijem je sastavu, kao Ortopedski odjel, služila do pokretanja postupka povrata imovine. U procesu povrata imovine Klinička bolnica Osijek iselila se iz vile, a zbog neuspješnog ishoda povrata vila je godinama bez ikojeg vlasnika postupno počela propadati, dok na kraju na više mjesta nije propao i krov, a u unutrašnjosti su vandali napravili neprocjenjivu štetu. Zahvaljujući entuzijazmu novog vlasnika vile, gospodina Branka Ostovića, vila je nedavno pomno obnovljena prema svim uzusima konzervatorske struke i ponovo je postala ponos grada Osijeka.

OZRAČJE SLAVNE OSJEČKE PROŠLOSTI

U međuratnom razdoblju Sanatorij Batory & Weissmann slovio je kao jedan od najuglednijih ne samo u onodobnoj Kraljevini Jugoslaviji nego i šire. U knjizi dr. Felicitas Svoboda, liječnice zaslužne za visoku razinu zdravstvene skrbi u Malom Lošinju, koja je deset godina radila u ovom osječkom sanatoriju, pronašli smo citat koji govori o ugledu te zdravstvene ustanove: "Kad bi ljudi čuli gdje smo bili radili, nije bilo zapreke zaposliti se i pokazati što smo naučili u sanatoriju." Jednom riječju, secesijska vila ravnatelja paromlina Union/vila Fellner/sanatorij Batory & Weissmann/vila Mimi, unatoč povremenim padovima do danas je ostala primjer ljepote i kvalitete, riječju, oličenje izvrsnosti, a nadamo se da će to biti i tvrtka koja odnedavno djeluje u tom bajnom prostoru prepunom ozračja slavne osječke prošlosti.