Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Prijatelji smo i partneri u EU-u i NATO-u, dijelimo ista stajališta o svim važnim pitanjima
Objavljeno 16. ožujka, 2024.
NJ. EKSC. MILAN HOVORKA, VELEPOSLANIK ČEŠKE REPUBLIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik Milan Hovorka rođen je 1961. godine. Nakon diplomiranja (1984.) na Sveučilištu ekonomije u Pragu radio je u Saveznom ministarstvu vanjske trgovine Čehoslovačke. Nakon pada komunizma u Čehoslovačkoj 1989. godine poslan je u Ženevu, gdje je radio kao predstavnik u Stalnoj misiji Republike Češke pri UN-u i drugim međunarodnim organizacijama. Godine 1996. imenovan je glavnim direktorom Odjela za bilateralnu trgovinsku politiku i odnose s EU-om i EFTA-om pri Ministarstvu industrije i trgovine Češke Republike. Od 1998. do 2004. postaje stalni predstavnik Češke pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u rangu veleposlanika. Dok je bio tamo, bio je stalni predstavnik, a potom direktor Misije i član raznih izabranih tijela WTO-a, uključujući predsjednika Vijeća za robnu trgovinu. Godine 2004. imenovan je direktorom Odjela za europske zemlje i zemlje CIC-a pri Ministarstvu industrije i trgovine Češke Republike. Od 1. rujna 2007. Milan Hovorka zamjenik je ministra industrije i trgovine. U ljeto 2015. imenovan je veleposlanikom Republike Češke u Indiji, Šri Lanki, Bangladešu, Nepalu, Butanu i Maldivima. Od 1. rujna 2016. bio je na čelu Veleposlanstva Republike Češke u New Delhiju. Od studenoga 2021. Nj. Eksc. Milan Hovorka imenovan je veleposlanikom Češke Republike u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.



Vaša Ekscelencijo, u našoj ste zemlji od prosinca 2021. Kakav je vaš dosadašnji dojam o Hrvatskoj?


- Dojam ne može biti ništa drugo nego pozitivan i optimističan. Češka i Hrvatska već dugo uživaju prijateljske odnose u nizu područja. Smatram da je bitno da ti odnosi imaju najprirodniju podlogu, a tu su i vrlo intenzivni međuljudski odnosi. Međutim, obje zemlje nisu samo prijatelji nego i partneri u Europskoj uniji i NATO-u i zemlje koje dijele ista stajališta o tako temeljnim pitanjima kao što je osuda ruskog rata u Ukrajini i pomoć njezinom narodu u njihovoj borbi za neovisnost i suverenitet, ubrzavanje širenja Europske unije uz ispunjavanje propisanih uvjeta, potreba očuvanja jedinstva i sposobnosti Unije za djelovanje u aktualnom vrlo složenom geopolitičkom svijetu i u uvjetima bitno pogoršane sigurnosne situacije.

Češka ima dugu i snažnu gospodarsku, napose industrijsku tradiciju, koja svoj razvoj nastavlja i u ovome stoljeću. Vaš komentar?

- Istina je da Češka spada u industrijski razvijene zemlje s dugom tradicijom strojarstva i jednim od najviših udjela industrije u BDP-u. Vjerujemo da je to naša komparativna prednost koja potiče rast, ali i otpornost gospodarstva. Također, smatramo da je naša strateška prednost otvorenost gospodarstva. Međutim, potonji ima poteškoća u uvjetima nepovoljnog razvoja vanjskog okruženja i smanjene inozemne potražnje. Upravo je to razdoblje kroz koje prolazimo, a koje od naših tvrtki zahtijeva visoku razinu inovativnosti i prilagodbe.

Sigurnost, bilo vojna, ekonomska, ljudska ili neka druga, nikada se ne može uzeti sama po sebi razumljivom. Kakav je češki pristup zajedničkoj sigurnosti Europe?

- Dosta principijelan i važan. Temelji se na vrijednostima slobode, demokracije i međunarodnog prava, koje ne samo da dijelimo već i aktivno promičemo, te na jakim transatlantskim odnosima. Vrlo smo svjesni što ruski rat u Ukrajini znači za Europu i cijeli demokratski svijet i kakva je to sigurnosna prijetnja. Možemo navesti i druge izazove kojima smo izloženi kao država, ali i kao dio zajednice vrijednosti u kojoj smo čvrsto usidreni. Znamo da se s izazovima možemo učinkovito suočiti samo zajedničkim radom. Svoju nepokolebljivu predanost zajedničkoj sigurnosti Češka dokazuje svakodnevnim diplomatskim naporima, aktivnim uključivanjem u strane misije i operacije, izgradnjom vlastitih obrambenih kapaciteta, ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u, dosljednom provedbom zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije te, naravno, uz svestranu pomoć Ukrajini.

Spomenuli ste NATO, koji ove godine obilježava 75. obljetnicu. Što za Češku znači članstvo u ovom obrambenom savezu i kako sudjeluje u njegovim aktivnostima?

- Ove godine ima više obljetnica povezanih s NATO-om. Češka je, zajedno s Mađarskom i Poljskom, bila dio povijesne ekspanzije koja se dogodila prije 25 godina. Slovačka i skupina drugih zemalja slave 20. godišnjicu članstva. Sjećam se i Hrvatske, koja je ušla prije 15 godina. Vjerujem da je za sve nas članstvo u NATO-u jedna od najvažnijih prekretnica u povijesti, ispunjenje ključne vanjske politike i davanje najviših sigurnosnih jamstava. Dakle, kada govorimo o zajedničkoj i kolektivnoj obrani, mislimo na to da svoju obrambenu sposobnost ne moramo graditi zasebno i da se za nju sustavno pripremamo zajedno sa svojim saveznicima. No moram dodati da jamstvo kolektivne obrane nije jednosmjerna ulica, već bilateralna obveza, što znači da će Češka, ako netko od naših saveznika bude napadnut, pridonijeti njegovoj obrani i sudjelovati u zajedničkim operacijama Saveza.

Govorili ste o češkoj pomoći Ukrajini. U kojem obliku je ta pomoć?

- Ta je pomoć svestrana. Ona odražava naš opći pristup da se Ukrajina ne bori samo za svoju neovisnost. Ukrajina se bori za nas i cijelu Europu. Bori se za vrijednosti slobode i demokracije te za poredak međunarodnog prava. Dakle, naša podrška nije samo politička, već i humanitarna i gospodarska. Ukrajini smo donirali vojnu opremu vrijednu više od 240 milijuna eura. Češka obrambena industrija radi na narudžbama za ukrajinsku vojsku reda veličine stotina milijuna eura. Osim materijalne pomoći, češka vojska koncentrira se na obuku ukrajinskih vojnika na češkom teritoriju. U sklopu misije Europske unije EUMAM prošle je godine na ovaj način obučeno više od 4300 ukrajinskih vojnika. Više od 400.000 državljana Ukrajine, koji su zbog ratnih nedaća bili prisiljeni napustiti svoje domove, i dalje živi u Češkoj. Vrlo intenzivno sudjelujemo u obnovi ratom zahvaćenih područja Ukrajine. U tu svrhu naši gospodarstvenici više puta odlaze u Ukrajinu kako bi s tamošnjim partnerima definirali potrebe i mogućnosti zadovoljenja češkim rješenjima.

Češka je vrlo lijepa zemlja. Imate dobro očuvane srednjovjekovne dvorce, posebno u Južnoj Češkoj i Južnoj Moravskoj. Turistička industrija je u procvatu. Premašili ste 27 milijuna turista godišnje. Kako ste privukli tolike turiste i koje mjere poduzima Češka da se profilira u turističkog diva?

- Hvala vam na lijepim riječima. Jako ih cijenim. Vjerojatno prije svega treba spomenuti bogatu povijest i naše pretke koji su nam sačuvali veliku kulturnu baštinu, kao i činjenicu da smo bili blagoslovljeni mnogim prirodnim ljepotama. I definitivno ste u pravu. Ali moram dodati našu otvorenost i prirodu Čeha. Poštujemo druge narode, običaje i tradiciju. Posjetitelji Češke nam govore da se ovdje osjećaju ugodno i sigurno. Zato se mnogi od njih opetovano vraćaju. Aktivni smo u marketingu zemlje i predstavljanju njezinih turističkih potencijala. Aktivni smo i u UNESCO-u. Kao nacija od deset milijuna ljudi imamo već 17 spomenika na popisu svjetske i kulturne baštine UNESCO-a. No ne mogu ne spomenuti da je Hrvatska već dugo najpopularnije turističko odredište Čeha. Svake godine ovamo dolazi nekoliko stotina tisuća, blizu smo milijunske brojke...

PIŠE: Ina Stašević
ČEŠKA INICIJATIVA: Prikupljena sredstva za 300.000 granata
 
Češka inicijativa za kupovinu streljiva za Ukrajinu dosad je prikupila dovoljno sredstava za prvih 300.000 topničkih granata, rekao je češki premijer Petr Fiala na društvenoj mreži X u petak. “Naš cilj je poslati mnogo više! Naš rad i naša pomoć za Ukrajinu ne završavaju ovdje. Nastavljamo tražiti partnere k ako bismo mogli nastaviti podržavati Ukrajinu u njezinoj hrabroj borbi protiv ruskog agresora”, rekao je Fiala. Češki predsjednik Petr Pavel je kazao da je inicijativa prikupila iznos potreban za kupovinu 800.000 komada streljiva ranije nađenog u neimenovanim državama izvan Europe. Nakon što je Pavel objavio da su sredstva prikupljena, češki mediji su citirali vladinog savjetnika koji je rekao da još uvijek nema dovoljno novca za kupovinu svih 800.000 komada te da sama inicijativa nema zacrtan iznos... Pavel je prošlog mjeseca rekao da je dostupno 500.000 komada streljiva kalibra 155 milimetara i 300.000 komada kalibra 122 milimetra i da može biti dostavljeno ako se osigura financiranje. Nekoliko zemalja članica Europske unije i država izvan bloka se obvezalo donirati sredstva za ukrajinsko streljivo dok ruska invazija ulazi u treću godinu. Do inicijative je došlo u vrijeme kada EU neće uspjeti postići godinu dana star cilj da Ukrajini ovog mjeseca dostavi milijun komada streljiva i u vrijeme kada je zastala američka vojna pomoć, koja predstavlja okosnicu međunarodne podrške za Kijev. Norveška je prošlog tjedna rekla da će donirati do 1,6 milijardi norveških kruna (oko 141 milijuna eura) za češku inicijativu, nakon što su slično učinile Njemačka i Francuska. Pavel je naglasio da se 18 zemalja pridružilo inicijativi... (H/DJ)

MJERE SIGURNOSTI: Parlament postrožio zakone o oružju
 
 
Nedavno je Češki parlament postrožio zakone o oružju, otprilike dva i pol mjeseca nakon najgore masovne pucnjave u povijesti zemlje. Senat, gornji dom parlamenta, velikom je većinom usvojio izmjene zakona, nakon što je to ranije učinio Zastupnički dom. Podsjetimo, nekoliko dana prije Božića, 24-godišnji student je na Karlovom sveučilištu u Pragu ubio 14 ljudi, a potom sebe. Napadač je imao dozvolu za posjedovanje oružja... Izmjene zakona predviđaju da će trgovine koje prodaju oružje morati vlastima prijavljivati sumnjive kupce i transakcije. Osobe koje imaju dozvolu za posjedovanje oružja morat će ići na liječnički pregled svakih pet godina, umjesto dosadašnjih deset. Većina zastupnika ipak nije bila za uvođenja obveznih psiholoških testova. Međutim, zakon omogućuje psihijatrima pristup središnjem registru oružja kako bi mogli saznati posjeduju li njihovi pacijenti vatreno oružje. Također, olakšava se zapljena pištolja i pušaka u slučaju da vlasti procijene da vlasnici predstavljaju sigurnosni rizik, naprimjer ako na društvenim mrežama objavljuju prijetnje. Predsjednik Petr Pavel još nije potpisao zakon, no to se smatra pukom formalnošću. Promjene će na snagu stupiti postupno, najkasnije do 2026. godine... (H/DJ)

POTPORA SUSJEDIMA: I češki poljoprivrednici izašli na ulice
 
 
Tisuće čeških poljoprivrednika prošlog je tjedna u Pragu prosvjedovalo protiv politika vlade i Europske unije. Jedan od njih iskrcao je veliku količinu gnojiva pred sjedištem vlade u češkoj prijestolnici. Policija je objavila da je privremeno pritvoren te da mu slijedi kazna. “Očajni ljudi rade očajne stvari”, rekao je predsjednik Češke poljoprivredne komore Jan Doležal za Radio Prague International. Prosvjednici su ušli u Prag sa 700 traktora i drugim poljoprivrednim vozilima, poremetivši promet grada. Između ostalog traže ukidanje nedavno uvedenog poreza na imovinu te otvaranje radnih mjesta u ruralnim krajevima putem ciljanih subvencija. Poljoprivrednici prosvjeduju već tjednima širom Europe tražeći od kreatora politika da nešto poduzmu u vezi niza problema koji guše sektor, od jeftinih cijena u supermarketima i jeftinog uvoza do strogih europskih propisa o zaštiti okoliša. (H/DJ)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DRUGA STRANA UKRAJINSKOG RATA: TESLIN POUČAK - FANTAZIJA ILI STVARNOST?

Energetski sustav postaje ključna bojišnica

2

TJEDNI OSVRT

SDP-ovci već traže novog šefa stranke

3

KREŠIMIR MACAN, PR STRUČNJAK ZA ODNOSE S MEDIJIMA I STRUČNJAK ZA POLITIČKE KOMUNIKACIJE

S obzirom na odnose snaga, Plenković je dobio optimalnu podjelu resora