Magazin
DODIR NEBA I KAMENA

Vrh svijeta - vrh problema: Tibet na raskrižju prošlosti i budućnosti
Objavljeno 9. ožujka, 2024.
KINESKI IMPERIJALIZAM: KONTROLOM RELIGIJE - KONTROLA RESURSA. NIJE PAROLA DANA, ALI JEST MODEL VLADANJA...

Sredinom siječnja ove godine svjetske su agencije objavile alarmantnu vijest da golemi tektonski sudar izaziva rast Himalaje te da će se zbog takve nezadržive sile Tibet raspuknuti na dva dijela! Makoliko je vijest zvučala senzacionalistički dramatično, nije puka izmišljotina, nego posve ozbiljno upozorenje utemeljeno na novoj znanstvenoj studiji predstavljenoj na godišnjem sastanku Američke geofizičke unije. Dakle, u nizu kojekakvih prirodnih prijetnji kojima je naš planet stalno izložen u većoj ili manjoj mjeri, i Himalaja/Tibet našli su se u središtu znanstvene i medijske pozornosti. Inače, Himalaja raste zbog sudara dviju kontinentalnih tektonskih ploča, indijske i euroazijske, no studija upozorava na to da su geološki procesi ispod najvišeg planinskog lanca na svijetu možda čak i složeniji nego što se prethodno vjerovalo.



Kako god bilo, Tibet (zadržimo se na njemu) nije nimalo romantična priča, jer, osim ugroze od sila prirode, vrh svijeta ugrožen je i političkim interesima, prije svega Kine, koja s Tibetom još iz prošlog stoljeća ima "poseban odnos". Krenimo zato s Tibetom u širem i dubljem kontekstu, od geografije preko politike, ekonomije i ekologije, do ezoterije i religije, kroz malo prošlosti, malo sadašnjosti i malo budućnosti.

VODENI TORANJ AZIJE


Podsjetimo, na Tibetu izviru najveće azijske rijeke - Jangtze (Chang Jiang), Žuta rijeka, Ind, Ganges, Brahmaputra, Irvadi, Salwen i Mekong. O njima trenutno ovisi tri milijarde ljudi, a prema demografima taj će broj rasti do 2050., kao i udio gradskog stanovništva, koje će samo u Kini uskoro dosegnuti 60 posto (840 milijuna ljudi). Kako gradsko stanovništvo parazitira na prirodnim resursima, nepoštedna će urbanizacija na azijski način dovesti do neslućene potrošnje i zagađenja slatke vode i za piće i za prekomjernu betonizaciju, elektrifikaciju, te ekstenzivno i intenzivno stočarstvo i poljoprivredu nužnu za njihovu prehranu. Uglavnom, u vezi sa sumanutim eksploatiranjem azijskih rijeka zbog tzv. napredaka postoji konsenzus da su trenutno najveći problem hidroelektrane koje su Indija i Kina već sagradile, histerično ih grade ili ih tek namjeravaju izgraditi.


Tako u gornjem toku rijeke Mekong Kina ima sedam hidroelektrana, a u bližoj budućnosti planira ih se izgraditi još 21. Na Brahmaputri postoje tri hidroelektrane, a planira ih se još deset te nekoliko na pritokama, zbog čega se bune Indija i Bangladeš. Ponovimo, Brahmaputra izvire na području planine Kailash na Tibetu. Hinduizam, tibetanski budizam (lamaizam), izvorna religija Tibeta - religija bon i drevni đainizam (jainism) prepoznaju Kailash kao "centar svijeta". Svake godine brojni vjernici iz Tibeta, Indije, Nepala i drugih mjesta hodočaste na ovo svetište kojim upravlja komunistički aparat Kine. Da bi kontrola prirodnih i duhovnih izvora bila potpuna, Kinezi su ustrajni da i formalno preimenuju Tibet u kinesku inačicu - Xizang, a Komunistička partija se pod svaku cijenu želi involvirati i u odabir sljedećeg duhovnog vođe, nasljednika 89-godišnjeg Dalaj-Lame, u nadi da će s budućim vodstvom uspješnije pronaći "zajednički jezik". Drugim riječima, da će postaviti nekoga koga se lakše može podčiniti pekinškoj čizmi, ako je već stvarni cilj, uklanjanje predznaka "autonomna" ispred regije Tibeta, još uvijek "suviše kontroverzan". Kako bi zadovoljio formu na međunarodnoj sceni, Peking je desetljećima Tibet zvao Tibetom, osobito u prepisci s diplomatima na drugim stranim jezicima. No posljednjih je godina, malo-pomalo, došlo do suptilnog zaokreta u nomenklaturi koji se od 2021. nadalje bitno intenzivirao. Trenutni je zadatak kineskih dužnosnika, piše The Wall Street Journal, popularizirati upotrebu njihove inačice imena na međunarodnoj pozornici, osobito među državama tzv. globalnog juga, među kojima jača antizapadni sentiment, kako bi se legitimirala pekinška ekspanzionistička politika. Sveučilišni profesor Wang Linping za Wall Street Journal objašnjava kako se radi o "korekciji pogreške koja se desetljećima olako koristila":

- Korištenje imena Xizang opravdano je i regulatornim zahtjevima, jer je utemeljeno na odluci kineske vlade iz 1978. da se na jednak način romaniziraju sva kineska imena, pa i imena geografskih lokacija - stoji u prilogu dotičnog stručnjaka, uz zaključak da se Kina ne bi trebala obazirati na to što se Zapad s tim jednostavnim tumačenjem teško može pomiriti, prenosi Jutarnji list.

ZATRPAVANJE PAPIRIMA


U svojoj nemoći Zapad će Kineze nastaviti pritiskati moralom, nekim i nevažnim dokumentima i rezolucijama o Tibetu, uključujući i dokument iz 2020. tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se zove Tibetanski zakon o politici i podršci, koji omogućava uvođenje sankcija kineskim dužnosnicima ako se umiješaju u proces imenovanja sljedećeg dalaj-lame. Ovaj "papirnati" preventivni napad isprovociran je odlukom Dalaj-Lame iz svibnja 1995., kojom je prepoznao 10. pančen-lamu kao šestogodišnjeg dječaka Gedhun Choekyi Nyima, koji je zatim nestao. Peking je potom imenovao svog pančen-lamu, kojega pravi Tibetanci ne priznaju.


Mnogi vjeruju da je nestanak dječaka dio nastojanja Kine da iskontrolira izbor sljedećeg dalaj-lame, jer pančen-lama ima važnu ulogu u prepoznavanju sljedeće reinkarnacije dalaj-lame. Na opetovane zahtjeve da odgovore gdje je pančen-lama Peking kaže da je "takozvano reinkarnirano duhovno dijete samo običan kineski građanin koji živi normalnim životom. On i njegova obitelj ne žele da drugi ometaju njihov normalan život". Da pojasnimo, od XV. stoljeća lamaistička hijerarhija reda Geluga (Žuti šeširi) priznaje dvojicu velikih lama: dalaj-lamu, koji je kao zemaljski i svjetovni poglavar vladao u Lhasi; on se smatra inkarnacijom bodhisattve Avalokiteśvare; drugi je pančen-lama, inkarnacija Buddhe Amitābhe, duhovni poglavar s božanskim atributima nepogrješivosti, čije je sjedište u Tashlunpou. Rivalitet koji je nekada postojao između dalaj-lame i pančen-lame često iskorištavaju velike susjedne sile. Ponovimo, u lamaističkoj Gelug tradiciji velikog kola budizma pančen-lama i dalaj-lama su blisko povezani i svaki sudjeluje u procesu prepoznavanja reinkarnacija onog drugog. Inače se biranje dalaj-lame kao i sve druge važne odluke u "starom" Tibetu donose na izuzetno kompleksan način čija je najvažnija sastavnica astrologija.

ASTROLOŠKA PRETKAZANJA


Lama Lobsang Rampa u knjizi "Treće oko" o lamaističkim astrološkim pretkazanjima piše: "Engleska invazija 1904. bila je točno pretkazana. Evo prijevoda tog pretkazanja: U Godini Drvenog Zmaja. Prvi dio godine štiti Dalaj Lamu, poslije čega kreću lopovi, ubojice i kavgadžije. Neprijatelji su mnogi, vojske će donijeti nesreće i narod će ući u rat. Krajem godine, jedan mirotvorac prekinut će bitke. Ovo pretkazanje zabilježeno 1850. odnosilo se na 1904., Godinu Drvenog Zmaja, i pukovnik Younghusband, načelnik britanskih snaga, vidio je u Lasi tekst pretkazanja. Evo nekih događaja, među mnogim drugim, koji su bili točno pretkazani; 1911., kineska revolucija i formiranje nove vlade; kraj 1911., protjerivanje Kineza iz Tibeta; 1914., rat između Njemačke i Engleske; 1933., XIII Dalaj Lama se oprašta od života; 1935., povratak Dalaj Lame u vidu nove inkarnacije".

Dalje Rampo astrološki postupak biranja ključnih lamaističkih reinkarnacija pojašnjava ovako: "Neophodno je znati točan trenutak rođenja i njega prevesti na ‘zvjezdani sat‘ koji nema nikakve veze s ostalim zemaljskim satnicama. Budući da zemlja rotira u svojoj orbiti brzinom od 30 km na sat, lako je shvatiti da i najmanja netočnost može prouzročiti ogromne razlike. Zemlja je nagnuta dok se vrti oko sebe, i u jesen sjeverni pol je skoro pet tisuća kilometara ispred južnog pola. U proljeće položaj je suprotan. Prema tome, longituda mjesta rođenja je od izuzetne važnosti. Kada su karte spremne, potrebni su stručnjaci da bi ih protumačili. Moraju biti proračunate interakcije svih planeta, kao i njihov utjecaj na nebesku kartu subjekta. Karta Začeća omogućuje nam da spoznamo predominantne sile od prvih trenutaka života. Karta Rođenja ukazuje na utjecaje koji su važni u trenutku kada jedinka stupa na svijet."


Što se tiče trenutnog dalaj-lame, Tenzin Gyatsa, on je rođen 6. srpnja 1935. u zemljoradničkoj obitelji, u malom selu u Taktseru, pokrajina Amdo, sjeveroistočni Tibet. U dobi od dvije godine, na osnovi navedenog pretkazanja, dijete, koje se tada zvalo Lhamo Dhondup, prepoznato je kao reinkarnacija prethodnog, XIII. dalaj-lame, Thubtena Gyatsoa. Godine 1950., nakon kineske invazije na Tibet, Tenzin Gyatso je pozvan da preuzme punu političku vlast. Godine 1954. otišao je u Peking i sastao se s Mao Zedongom i drugim kineskim vođama, uključujući Deng Xiaopinga i Chou Enlaija. Konačno, 1959., nakon brutalnog gušenja tibetanskog nacionalnog ustanka u Lhasi od kineskih trupa, Njegova Svetost bila je prisiljena pobjeći u egzil. Od tada živi u Dharamsali, država Himachal Pradesh u sjevernoj Indiji. Novije kinesko vodstvo smatra da preko ekonomskih mjera, projekata, investicija, kolonizacije i urbanizacije može potpuno iskorijeniti tibetanski separatizam zasnovan na duhovnosti unatoč tome što je središnja tibetanska uprava objavila smjernice za ustroj budućeg, slobodnog Tibeta. Predloženo je da kada Tibet postane slobodan, prvi zadatak bude uspostava privremene vlade čija će neposredna odgovornost biti izabrati ustavotvornu skupštinu koja će oblikovati i usvojiti demokratski ustav Tibeta. Dalaj-Lama jasno je izrazio svoju nadu da će budući Tibet, koji se sastoji od tri tradicionalne pokrajine U-Tsang, Amdo i Kham, biti federalan i demokratski.

No, kako god bilo, vratimo se u surovu stvarnost. Kako Kinezi ne vjeruju u ezoteriju, već u beton, nastavljaju obrnuti “dugi marš” gradnjom još jedne hidrocentrale na rijeci Yarlung Tsangpo (tibetanski naziv za gornji tok Brahmaputre), jedne od nekoliko kolosalnih investicija koja će potpuno materijalizirati Tibet. Hidroelektrana će imati trostruko veći kapacitet proizvodnje električne energije od hidroelektrane Tri klanca, koja se nalazi na kineskoj rijeci Jangtze i koja trenutno slovi za najveću hidrocentralu na svijetu. Indija je kritizirala projekt zbog potencijalnog negativnog utjecaja na 1,3 milijarde stanovnika nizvodno. Hidroelektrana i pripadajuća infrastruktura vjerojatno će blokirati i devastirati najveći kanjon na svijetu Yarlung Tsangpo. Kada bi se nekim čudom i otrgnuli kineskom stisku, nitko ne zna s kim bi i kako išli tibetanski lame jer je poznato da su za njih zapadnjaci niža bića, koje zanimaju samo trgovina i zlato.

Piše: Dario MAJETIĆ
Pet činjenica o Velikom kanjonu
Veliki kanjon Yarlung Tsangpo najdublji je kanjon na svijetu, s prosječnom dubinom većom od 5000 metara (16.000 stopa). To je više nego dvostruko dublje od Grand Canyona u Sjedinjenim Državama! Kanjon je toliko dubok da je često obavijen maglom i oblacima, što ga čini još tajanstvenijim i izaziva strahopoštovanje. Rijeka Yarlung Tsangpo, koja teče kroz kanjon, jedna je od najvažnijih rijeka u Aziji. To je najviša velika rijeka na svijetu, s prosječnom nadmorskom visinom većom od 4000 metara. Rijeka je glavni izvor vode za milijune ljudi u Kini, Indiji i Bangladešu. Zapravo, procjenjuje se da rijeka opskrbljuje vodom više od jedne trećine svjetske populacije! Veliki kanjon Yarlung Tsangpo dom je jedinstvenog i raznolikog ekosustava. Neravan teren i ekstremni vremenski uvjeti kanjona stvorili su stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste biljaka i životinja. Neke od vrsta pronađenih u kanjonu uključuju snježnog leoparda, tibetanskog makaka i himalajskog crnog medvjeda. Veliki kanjon Yarlung Tsangpo ima bogatu kulturnu povijest. Kanjon se smatra rodnim mjestom tibetanske civilizacije i dom je mnogih drevnih samostana i hramova. Palača Potala, bivša rezidencija Dalaj-Lame, nalazi se samo nekoliko kilometara od kanjona. Veliki kanjon Yarlung Tsangpo popularno je odredište za avanturističke putnike. Neravan teren i zapanjujuća prirodna ljepota kanjona čine ga idealnim mjestom za planinarenje, kampiranje i istraživanje. Mnogi turoperatori nude vođena putovanja kroz kanjon, omogućujući posjetiteljima da izbliza i osobno dožive njegovu veličanstvenost. (D.Ma.)

Hidroelektrana Tri klanca na Jangtseu
Hidroelektrana Tri klanca nalazi se blizu grada Yichanga u provinciji Hubei. Najveći gradovi u njezinoj blizini su Chongqing i Wuhan. Ona se smatra najambicioznijim projektom u povijesti Kine još od gradnje Kineskog zida i najvećim i najzahtjevnijim građevinskim pothvatom u povijesti čovječanstva. Brana je najveća armiranobetonska gravitacijska brana na svijetu s dužinom od 2355 metara i visinom od 185 metara. Cijela konstrukcija ima 37 milijuna kubičnih metara betona i 464 tisuća tona čelika. Protočni dio širok je 483 m i ima 23 protočna otvora na visini od 90 metara. Na krajevima brane smještene su hidroelektrane. Lijeva hidroelektrana duga je 643,7 m s 14 generatorskih turbina, a desna je duga 584,2 m s 12 generatora. Na desnoj strani nalazi se i podzemna hidroelektrana sa šest hidroturbina. Ograničena proizvodnja hidroelektrane započela je 2003. godine i postupno se povećavala tijekom godina kako su generatorske turbine spajane na mrežu. Godine 2012. radile su 32 generatorske turbine koje brani daju kapacitet za proizvodnju 22.500 MW električne energije. Tako je hidrolektrana Tri klanca postala hidroelektrana s najvećom instaliranom snagom na svijetu i najvećim negativnim utjecajima. Zbog svog golemog skladištenog kapaciteta (više od 22 milijarde m3) hidroelektrana Tri klanca u usporedbi s prethodnim branama donosi još veće i negativnije utjecaje, poput degradacije vlažnih područja i gubitka bioraznolikosti i prodora slane vode. Također, nakon izgradnje hidroelektrane povećala se plovnost, a samim time i prijevoz robe, što je utjecalo na dodatnih 3,8 milijuna tona otpada u akumulacijsko jezero. Zbog toga je došlo do znatnog pada u kvaliteti vode. Godine 2003. kvaliteta vode glavnog riječnog toka bila je II. i III. kategorije. Godine 2009. na području rezervoara kvaliteta vode se pogoršala na IV. kategoriju, a u nekim slučajevima i na najlošiju, V. kategoriju. (D.Ma.)

U svojoj nemoći Zapad će Kineze nastaviti pritiskati moralom, nekim i nevažnim dokumentima i rezolucijama o Tibetu, uključujući i dokument iz 2020. tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa...

Tibet nije nimalo romantična priča, jer, osim ugroze od sila prirode, vrh svijeta ugrožen je i političkim interesima, prije svega Kine, koja s Tibetom još iz prošlog stoljeća ima “poseban odnos”....

Još uvijek aktualni Dalaj-Lama jasno je izrazio svoju nadu da će budući Tibet, koji se sastoji od tri tradicionalne pokrajine U-Tsang, Amdo i Kham, biti federalan i demokratski...

Možda ste propustili...

BOJANA ŠANTIĆ, UDRUGA RODA IZ ZAGREBA

Suočavamo se s pandemijom neplodnosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana