Magazin
HENRY KISSINGER: SMRT VELIKANA

Američki ministar iz Bavarske
Objavljeno 2. prosinca, 2023.
U SAD-u je preminuo bivši šef američke diplomacije Henry Kissinger. Bio je jedan od najpoznatijih ministara vanjskih poslova SAD-a i jedini njemačkog podrijetla...

Henry ili Heinz Alfred Kissinger, kako je bilo njegovo pravo ime, rođen je 27. svibnja 1923. kao sin židovskog srednjoškolskog profesora Louisa i njegove supruge Paule u Fürthu u Bavarskoj. Prilog o njemu za DW napisao je Daniel Scheschkewitz, čiji tekst uz neznatne jezične prilagodbe prenosimo u cijelosti.



Kissinger je 1938. godine imao samo 15 godina kad je emigrirao u SAD sa svojim roditeljima kako bi izbjegao nacistički progon Židova. Uslijedila je karijera bez premca. "Ispunjava me ponosom", rekao je Kissinger tokom ceremonije u kojoj je proglašen počasnim građaninom grada Fürtha 1998. godine, "što stojim ovdje kao bivši ministar vanjskih poslova možda jedine zemlje na svijetu u kojoj jedan naturalizirani građanin može preuzeti dužnost i odgovornost koja je meni povjerena."

Kissinger je išao u školu u New Yorku i služio je u američkoj vojsci posljednje dvije godine rata, uključujući i službu u američkoj vojnoj kontraobavještajnoj službi. Studij na glasovitom sveučilištu Harvard završio je disertacijom o ravnoteži moći velikih sila prije Prvog svjetskog rata. Njegov završni rad danas je jedan od klasika moderne historiografije.

USPON U KARIJERI


Kissinger je 1950-ih postao direktor Međunarodnog seminara na sveučilištu Harvard. Svojim briljantnim analizama sukoba Istoka i Zapada stekao je ime u političkim krugovima. Kada je sagrađen Berlinski zid, savjetovao je predsjedniku Johnu Kennedyju da ne poduzima vojne mjere. Predsjednik Richard Nixon je 1968. imenovao Kissingera na dužnost savjetnika za vanjsku politiku. Četiri godine poslije Kissinger je postao Nixonov glavni čovjek za sigurnosna pitanja, a 1973. i ministar vanjskih poslova. Kissinger je ostao na toj dužnosti i kada je predsjednik Nixon morao podnijeti ostavku zbog afere Watergate. "Ako analizirate Watergate, cijela afera je niz sitnih gluposti koje baš ne laskaju Nixonu", poslije je posvjedočio. "Ali prema mojem mišljenju, bio je prestrogo kažnjen."

Kissinger je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koja je bila kontroverzna zbog američkog sudjelovanja u Vijetnamskom ratu. U tajnim pregovorima s Vietkongom on je pomogao da se okonča rat, koji je Amerika izgubila.

Kissingerovo posebno umijeće je razmišljanje u geostrateškim kategorijama. Ne samo da je rano prepoznao da se Kina razvija u veliku silu i inicirao otvaranje SAD-a prema ovoj zemlji već je shvatio i kakve šanse proizlaze iz mirnog raspada Sovjetskog Saveza. Također je, u svojstvu savjetnika, podržao ponovno ujedinjenje Njemačke. Čak i nakon okončanja karijere profesionalnog političara Kissinger je ostao tražen kao govornik i savjetnik, sve do duboko u starost. Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. i američke ratne politike u Afganistanu i Iraku, Kissinger je upozoravao na prekid transatlantskog partnerstva. Učinio je to ne napuštajući poziciju svoje odabrane domovine Amerike: "Ne radi se o unilateralizmu protiv multilateralizma, već o sposobnosti da se osmisli zajednički cilj. Ako on postoji, multilateralizam se neće ni pojaviti. U svakom slučaju, snažna Europa je u našem interesu."

I u starosti Kissinger je nastavio voditi kampanju za snažnu Europu. On je 2012., u jeku krize eura, upozorio da će se Europa vratiti svojoj staroj strukturi nacionalne države. U intervjuu za Financial Times u ljeto 2018. na pitanje može li šok s Trumpom dovesti do toga da druge zapadne zemlje konačno stanu na svoje noge, odgovorio je: "Bila bi prava ironija kada bi se upravo to dogodilo. Ali nije nemoguće." Prema njegovom mišljenju, Trump bi mogao biti "jedna od onih povijesnih ličnosti koje se s vremena na vrijeme pojavljuju kako bi označile kraj jedne ere i kako bi prisilile druge da odustanu od pretvaranja". Upozorio je da živimo u "veoma, veoma zabrinjavajućim vremenima".

Glasoviti političar bio je aktivan do kraja života - s 95 godina još je radio na knjizi o poznatim državnicima i državnicama. U intervjuu za Financial Times govorio je o jednom eseju od 25.000 riječi o Nixonu, najavljujući i knjigu. Nastavio je objavljivati svoja razmišljanja o vanjskopolitičkim pitanjima, a oglašavao se i o budućnosti umjetne inteligencije.

AKTIVAN DO STOTE


Čak i nakon stotog rođendana, koji je napunio u svibnju ove godine, Kissinger je ostao aktivan, sudjelujući na sastancima u Bijeloj kući i svjedočeći pred senatskom komisijom o nuklearnoj prijetnji od Sjeverne Koreje. U srpnju 2023. iznenada je posjetio kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Pojavio se i na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu i podržao nastojanja Ukrajine da se pridruži NATO-u, čime se udaljio od svog ranijeg stava po kojem je Ukrajina trebala ostati neutralna. U jednoj od svojih posljednjih izjava ubrzo nakon Hamasova napada na Izrael 7. listopada, koju je dao za Welt TV, rekao je da je Njemačka pustila previše imigranata u zemlju i upozorio da bi sukob na Bliskom istoku mogao izazvati regionalni požar.

Henry Kissinger preminuo je 29. studenoga 2023. godine u Kentu, u američkoj državi Connecticut, u stotoj godini života. Pokop će se obaviti u krugu obitelji, a komemoracija će se poslije održati u New Yorku.

Piše: Daniel SCHESCHKEWITZ
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana