Magazin
TEMA TJEDNA: DVIJE HRVATSKE

Ivan Burić: Hrvatsko društvo složenije je i dinamičnije nego ikada u svojoj povijesti
Objavljeno 14. listopada, 2023.
DR. SC. IVAN BURIĆ sociolog s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Već niz godina u zapadnim društvima zbiva se izražena vertikalna diferencijacija i horizontalna granulacija. Pojavljuju se novi društveni slojevi na većem broju različitih društvenih razina koji se onda dodatno usložnjavaju, tj. granuliraju u niz manjih fragmenata. Sukladno s tim i stratifikacijska struktura suvremenih društava sve je sličnija mozaiku, a sve manje klasičnoj stratifikacijskoj piramidi koju obilježava nekoliko velikih i tradicionalno prepoznatljivih društvenih klasa - kaže dr. sc. Ivan Burić, sociolog s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:



- Iako su začeci ovog procesa uočljivi već od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, njegova akceleracija započinje na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine usporedno s dubokim strukturnim promjenama u prirodi kapitalističkog sustava, a potiče ju koloplet čimbenika povezanih s procesima intenzivne globalizacije i postindustrijalizacije.

DOJAM VEĆE DRAMATIČNOSTI



Tih godina započinje glavni dio faze društvenog razvoja koji se obično naziva kasnim modernizmom, neoliberalizmom, postfordizmom, kognitivnim kapitalizmom i sl. Obilježava ju drastična promjena u načinu funkcioniranja ekonomskih sustava, primjerice ekspanzija tzv. ekonomije znanja i informacija, promjena strukture dominantnih gospodarski djelatnostii poželjnih radnih vještina, slabljenje regulatorne uloge države te jačanje globalnih ekonomskih interakcija.

Sve je to praćeno novim izvorima prihoda i metodama bogaćenja, što je proizvelo novu dinamiku u procesima društvenog uspinjanja i padanja. Pojavili su se novi dobitnički društveni slojevi na gornjim razinama društvene hijerarhije, kao i novi gubitnički na donjim razinama. Ove procese pratile su i transformacije u domeni društvenih vrijednosti i poželjnih kulturnih navada pa uz pojavu novih ekonomskih ruptura u suvremenim društvima postaju sve uočljivije turbulencije kulturnog karaktera koje se obično u javnosti percipiraju kao ideološki sukobi. Stoga nije neopravdano konstatirati kako su ekonomske i kulturne transformacije visokog intenziteta koje su svojstvene društvima zapadnog civilizacijskog kruga u posljednjih pola stoljeća rezultirale nizom novih i uočljivih društvenih podjela. Mislim da nije riječ o mitu, kako piše sociolog Stefan Hradil u prilogu za DW pod nazivom "Mit o podijeljenom njemačkom društvu".

Koliko je situacija oko podjela doista dramatična ili se ipak radi o pretjerivanjima? Kad se radi o podjelama u društvima zapadnjačke demokracije, mnogi kao primjer navode zbivanja posljednjih godina koja potresaju Sjedinjene Američke Države...

- Društvena restratifikacija o kojoj je riječ kada se govori o novim društvenim podjelama, bolan je proces. Prije svega bolan je za tradicionalnu radničku i tradicionalnu srednju klasu čiji su društveni položaji u posljednjih trideset, četrdeset godina, u mnogim pogledima doista društveno obezvrijeđeni. Te dvije, tijekom većeg dijela dvadesetog stoljeća stožerne društvene klase, sinonimi za društvenu stabilnost i kontinuirani rast životnog standarda, u gotovo svim sferama, od ekonomske snage, načina života, pa do kulturnih vrijednosti, doista su proživjele i još uvijek proživljavaju društvenu degradaciju. Stoga nije ni neobično da se one često okreću različitim populističkim političkim opcijama koje promiču ideju dokidanja ili "popravljanja" političkog, ekonomskog i kulturnog poretka koji ih je izbacio iz njihove središnje društvene pozicije. U određenom smislu riječ je o pokušaju "vraćanja kotača historije unatrag", što je bez značajne intervencije u odnose društvene moći vrlo teško učiniti, pa onda takvi pokušaji, ako se u trenucima političkog ludila doista pokušaju i realizirati, poprimaju dramatične dimenzije kao što je to bio slučaj s dobro poznatim pokušajem "osvajanja" Capitola. Također, dojam dramatičnosti novih društvenih polarizacija, kao što ste naveli, dodatno je potenciran činjenicom da živimo u medijiziranim društvima u kojima se manifestacije društvenih podjela medijski snažno posreduju i time postaju izrazito uočljive. Na taj se način pojačava dojam dubine društvenih rascjepa, posebice rascjepa između društvene većine i novih društvenih elita.

O kojim se elitama radi, koje su njihove značajke, gledajući u širem kontekstu društvenih podjela...?

- Radi se o elitama koje sociolozi često izdvajaju kao dobitnike globalizacijskih i postindustrijalizacijskih procesa. Uglavnom ih čine kozmopolitski, visokoobrazovani urbani profesionalci čiji kulturni kapital, radne vještine, intelektualne sposobnosti i vrijednosti u jednom širem smislu određuju dinamiku zbivanja u suvremenim društvima te koji čine korpus iz kojeg se napučuju lukrativne pozicije u poslovnim, političkim, akademskim i kulturnim poljima. Mislim da je potrebno istaknuti kako uočljivost sve snažnijeg odvajanja ovih elitnih slojeva od društvene većine nije posljedica isključivo ekonomskog odvajanja, već je možda i u većoj mjeri posljedica sve izraženijih ruptura u kulturnoj sferi, primarno u sferi društvenih vrijednosti. Radi se o tome da nove elite u lokalni kontekst često unose nove neformalne norme; vrednote, navade, nove životne stilove. Drugim riječima, restratifikacijske procese često prati i proces promjene u strukturi društvenih vrijednosti, što onda iz određenih perspektiva može djelovati kao oblik kulturne agresije. Naime, vrijednosti su, kako se to obično navodi, vezane uz "navike srca". One su i dio emotivne sfere, pa stoga zahtjevi za naglo rekalibriranje vrijednosnog kompasa ljudima mogu biti problem. Naglo nametanje novih vrijednosti može dovesti do toga da oni koji pristaju uz stare vrijednosti svijet saturiran vrijednosnim novitetima počinju doživljavati kao nerazumljiv, da se sve manje osjećaju njegovim dionicima, tj. da se doživljavaju kao kulturni gubitnici.

Zaključimo s Hrvatskom. Može li se govoriti i o podjelama u hrvatskom društvu, i o kakvim, a ako podjele postoje, koji su uzroci, razlozi, aspekti...? U politici se podjele nedvojbene...

- Hrvatsku su uz spomenute proces globalnog karaktera zatekli i specifični, tranzicijski transformacijski procesi, pa se veliki broj radnoaktivnih građana u posljednjih trideset godina suočio sa velikim promjenama na tržištu rada, što je onda utjecalo i na njihov društveni položaj. Pojavili su se novi elitni slojevi koji su definirali krajobraz vrha stratifikacijske piramide, velika socijalistička radnička klasa se fragmentirala i gotovo nestala kao klasni kolektivitet. Nastale su nove frakcije nižih društvenih slojeva, a s intenzivnim procesima tercijarizacije i jačanjem niza uslužnih djelatnosti (informacijske tehnologije, telekomunikacije, financije, marketing itd.) ekspandirala je i nova srednja klasa. No, kako se o stratifikaciji, a sukladno s tim i društvenim podjelama u Hrvatskoj govori uglavnom iz perspektive društvene kritike ili s čvrsto ideološki utabanih pozicija, obično se govori o podjeli na bogate i siromašne, dobitnike i gubitnike, radnike i "gazde", tj. obično se ispušta iz vida činjenica da je hrvatsko društvo trenutno stratifikacijski složenije i morfološki dinamičnije nego ikada u svojoj povijesti.

Primjerice, klasični veliki poduzetnici, "supermenadžeri", politička elita, kognitivni poduzetnici samo su najizraženiji fragmenti gornjih društvenih slojeva. Na srednjoj razini to su stručnjaci u privatnom sektoru, tehnokrati iz javnog sektora, akademske elite, klasični sitni poduzetnici i sl. Donji segment stratifikacijske piramide oblikuju fragmenti kao što su emocionalni proletarijat, prekarijat, klasična manualna radnička klasa te potklasa. Navedeni društveni slojevi ne razlikuju se samo po svojoj ekonomskoj snazi nego i po životnim aspiracijama, političkim interesima i generaliziranim vrijednosnim orijentacijama pa se tako socioekonomski i socioprofesionalni stratifikacijski pluralitet dopunjuje i onim sociokulturnim. Budući da je upravo vrijednosno-kulturna sfera sve izraženije žarište društvenih podjela širom zapada, može se očekivati da će se različite inačice kulturnih sukoba idućih godina zaoštravati i u Hrvatskoj, pa je izgledno i njihovo intenzivnije prenošenje u domaću političku arenu.

TRI TIPA VRIJEDNOSTI


Što očekivati u doglednoj budućnosti, polazeći od svega što se danas događa...?

- Vrlo će vjerojatno uz ekonomske i socijalne probleme na dinamiku političke borbe i više nego dosada utjecati različiti kulturno-vrijednosni prijepori. Kako je i u našem društvu srednja klasa glavni dirigent svekolike društvene dinamike, može se očekivati da će se glavno područje klasno-kulturne borbe centrirati oko tri tipa vrijednosti svojstvenih za tri različita srednjeklasna društvena miljea. To su ekološko-kozmopolitske, postmaterijalističke vrijednosti, dominanto svojstvene akademsko-kulturnom miljeu, zatim liberalne vrijednosti ekonomskog postignuća, dominantno zastupljene u srednjeklasnom poslovno-profesionalnom i poduzetničkom miljeu te tradicionalno-konzervativne srednjeklasne vrijednosti karakteristične za tzv. staru nižu-srednju klasu, ali i za veći dio starije radničke klase.

Ove tri vrijednosne orijentacije trenutno u Hrvatskoj imaju i adekvatnu političku reprezentaciju u pojedinim političkim strankama i udrugama, a oni društveni i politički akteri koji još nisu rezolutnije zauzeli jednu od ove tri strane morati će u jednom trenutku to učiniti. Ishod ovog konflikta, konflikta oko “navika srca”, odredit će i način na koji će se u doglednoj budućnosti koncipirati politike u pogledu raspolaganja društvenim bogatstvom, odnosa spram javnog i privatnog, kulturnih ideala spolnosti, zelenih transformacija, migrantskog pitanja, geopolitičkih odnosa i ostalih fenomena koji čine zbilju suvremenog društvenog života. (D.J.)
Dojam dramatičnosti novih društvenih polarizacija dodatno je potenciran činjenicom da živimo u medijiziranim društvima u kojima se manifestacije društvenih podjela medijski snažno posreduju i time postaju izrazito uočljive...

Možda ste propustili...

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji i pravedniji svijet

INTERVJU: PREDRAG HARAMIJA, O PREDIZBORNOJ RETORICI U SUPERIZBORNOJ GODINI

U Hrvatskoj se negativna izborna kampanja ne isplati

FANTASTIČNI KULTOVI: ROGER CORMAN U SVEMIRU...

Zvjezdana sapunica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana