Magazin
INTERVJU: MARKO PERIĆ, O HRVATSKIH DESET GODINA U EUROPSKOJ UNIJI...

Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala
Objavljeno 1. srpnja, 2023.

Kad je RH ulazila u EU 1. srpnja 2013., stanje u Uniji i šire u Europi bilo je umnogome drukčije nego je to danas. U međuvremenu dogodilo se puno toga neočekivanog; prvo je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU-a, onda je stigla pandemija koronavirusa pa prošle godine i rat Ukrajini. Jesmo li u EU ušli u posljednji trenutak, dok je u EU-u još vladala idila, da se tako izrazim? Koliko su svi ti događaji utjecali na ukupnu sliku Europske unije posljednjih godina, uključujući i ekonomsku situaciju? Na ta i neka druga pitanja za ovotjedni Magazin odgovara Marko Perić, član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)



- Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju svakako je bio glavni nacionalni strateški cilj od osamostaljenja. Ulaskom u Europsku uniju, RH je bez zadrške potvrdio svoju pripadnost srednjoeuropskom i mediteranskom krugu, gdje civilizacijski i pripada. Pri tome valja istaknuti da su na desetogodišnjem putu realizirana dva strateška cilja dublje europske integracije, kao jedine zemlje članice koja je istoga dana ušla u europodručje i šengenski prostor. Naravno da su se javljale ‘greške u koracima‘, no usprkos tome, svojim punopravnim članstvom, Republika Hrvatska ostvarila je rast tržišnog gospodarstva. Tehnološki napredak na svim poljima omogućio je mobilnost radne snage unutar zemalja članica, pri čemu je Republika Hrvatska profitirala u obliku razvoja prometne infrastrukture, specijalizacije visokotehnološke industrije iz područja robotike te privlačenju kvalificirane i visokokvalificirane radne snage u gospodarstvu i znanosti.

U posljednjih nekoliko godina, na razini Europske unije, doživjeli smo osim Brexita, koji je ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva prema The Guardianu izlaskom koštao oko 2.5 % BDP-a, rat u Ukrajini, koji je ujedinio sve države članice Europske unije oko pitanja humanitarne, političke, financijske i vojne potpore. Iako je agresija na Ukrajinu dovela do poremećaja na tržištu cijena ključnih proizvoda, kao što su gnojiva i goriva, na razini Europske unije prihvaćeno je i implementirano deset paketa sankcija Rusiji koje su utjecale na smanjenje ruskog BDP-a za 2.1 % u 2022., prema podacima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Na razini same Europske unije u 2022. i kroz 2023. godinu omogućen je mehanizam korekcije tržišta te kontrola energetske krize i krize povezane s hranom.

Brexit nam je pouka da slični pokušaji nikako ne bi trebali biti na agendi. Ujedinjeno Kraljevstvo i danas trpi posljedice ovog nepromišljenog referendumskog populizma. Te bi posljedice bile još veće za neku kontinentalnu državu članicu, a kamoli za Hrvatsku. Moramo se oko toga hitno uozbiljiti i prihvatiti činjenicu da je europska integracija jedini put - zajedno s transatlantskim odnosima.

Ulaskom u Schengen i eurozonu zaokružili smo našu europsku priču, iako još čekamo priključenje OECD-u. Kako bismo ocijenili prvih šest mjeseci RH u eurozoni i Schengenu, koji su i kakvi pozitivni učinci, koji i kakvi problemi? Inflacija, čini se, popušta...

- Učinke Schengena odmah možemo vidjeti. Imamo potpuno slobodno kretanje, a to daje i dodatni poticaj već prije omogućenim slobodama kretanja roba i usluga. Euro je također veliki uspjeh vladine predanosti poticanja dublje ekonomske integracije. Već su se i prije ulaska u europodručje komunicirale koristi od monetarne integracije, a tako i od našeg Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA). Uglavnom, gospodarstvo generalno može očekivati niže troškove i rizike - kao npr. uklanjanje valutnog rizika, nestajanje troškova konverzije, jačanje otpornosti gospodarskog i financijskog sustava, kao i konkurentnosti, te poticanje izravnih inozemnih ulaganja.

Nažalost, u europodručje ušli smo u nezgodnom trenutku visoke inflacije, koja je međunarodnog razmjera. Dok se olako povezuje euro s inflacijom, činjenica je kako se ona javila prije našeg ulaska u europodručje. S druge strane, u prvoj polovini 2023. godine vidim kako inflacija usporava i sada više nije dvoznamenkasta; svakako je niža u odnosu prema ostalim usporedivim zemljama istočne Europe - što jasno pokazuju podaci Eurostata. Koliko god da je inflacija vanjski uvjetovana, a njezino reduciranje obično zahtijeva dizanje kamatnih stopa, koje stvara trošak gospodarstvu i građanima, moramo se kao potrošači zapitati možemo li se suspregnuti od prevelike potrošnje. Isto tako, i država treba radije kontrolirati proračunske rashode, umjesto da ih povećava.

TURIZAM, EKONOMIJA, BDP...


I prije ulaska u EU Hrvatska je umnogome ovisila o uspješnosti turističke sezone. Što je deset godina članstva donijelo dobroga Hrvatskoj u sektoru turizma? Statistika navodi da je udio turizma u ukupnoj dodanoj vrijednosti gospodarstva Hrvatske 11.3 %, mnogo više od prosjeka EU, koji iznosi 4.5 %. Vaš komentar na sve to?

- Pogotovo nakon ulaska u europodručje i Schengen, europska integracija olakšava slobodno kretanje, s obzirom na to da većina turista dolazi s jedinstvenog tržišta. Turizam ostaje važan faktor izvoza usluga u BDP-u. Ipak, treba na izvoz usluga gledati preciznije jer uključuje i druge djelatnosti koje više izvoze u druge članice Unije. Činjenica jest da smo ovisni o turizmu, a strukturna reforma čini se bolnom za neke, a ona je doista nužna. Moramo uvesti pravedno oporezivanje, što trenutno nije slučaj. Moramo imati na umu kako je iznajmljivanje apartmana porezna oaza u odnosu prema drugim djelatnostima. To je socijalni osigurač, pogotovo za Dalmaciju. Ipak, to je prvo mjesto koje treba ozbiljne reforme u smjeru jačanja produktivnosti i smanjenja rentijerskog mentaliteta. Zapitajmo se od čega bi Dalmacija i ostatak obale živjeli da nema sunca i mora te stranaca željnih odmora i zabave. Ipak, treba reći da udio turizma nije problem kao takav, nego je pitanje zašto je manji udio sektora industrije i usluga visoke dodane vrijednosti. Prag zaradi od turizma više od cijele Hrvatske, a Češka (bez mora) nije toliko o ovisna o turizmu. Ionako imamo još mnogo neiskorištenog potencijala razvoja turizma, posebice diljem kontinentalne Hrvatske.

U odnosu prema navedenom, može se istaknuti mnogo toga čemu je pridonijelo članstvo u Uniji. Imamo određena porezna i regulatorna rasterećenja poslovnog sektora i niza tržišnih sektora, koja su glavni faktor umjerenije razine povećanja ekonomske slobode. Provoditi se politika fiskalne konsolidacije u kontekstu deficita i javnog duga u BDP-u (koji je nadomak kriterija iz Maastrichta). Sve to događa se unatoč i dalje glomaznoj birokraciji i bujanju proračuna. Isto tako, prvi put imamo pomake u rastu indeksa konkurentnosti. Navedeni i mnogi drugi pomaci stvar su izravnog utjecaja EU-a na Hrvatsku, a naše su institucije na kraju donosile niz odluka kako bi se to sve provelo. Sada je izazov kako ubrzati procese i definirati ambicioznije reforme - rezanje birokratskog aparata i procedura te dodatno poticanje konkurencije na tržištu kroz više deregulacija i privatizacija. Uz to, mora se fleksibilizirati i radno zakonodavstvo.

Treba dodati kako je Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura, a i 70 % javnih investicija financira se europskim novcem. U cijelosti su apsorbirana europska sredstva za obnovu od potresa. Uz to Hrvatska ima i velika sredstva iz NPOO-a: 9,9 milijardi eura, koje daju dodatni doprinos godišnjem rastu BDP-a iznad jednog postotnog boda.

Hrvatski BDP ima stope rasta koje su u okviru usporedivih zemalja istočne Europe, a iznad prosjeka Unije. U tom pogledu prigovor može ići primarno na propuštene prilike i oportunitetni trošak izostanak jačih reformi i ofenzivnijih privlačenja stranih ulaganja (FDI). Dok su se neke lokalne sredine dobro snašle s privlačenjem ulaganja (Bjelovar, Osijek, Međimurje, Varaždin, Ivanec, Sveta Nedjelja itd.), glavni grad i dalje čuva svoje brojne neiskorištene prostore.

Također, zahvaljujući američkom poticaju i europskom financiranju imamo i LNG terminal. Hrvatska je time postala važan regionalni faktor u Srednjoj Europi...

Možete li navesti neke od statističkih, relevantnih podataka po kojima se vidi kako je RH napredovala kroz deset godina svoga članstva u EU-u...?

- Ekonomski standard (mjeren kao BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći) porastao je na 70 % prosjeka EU-a. Hrvatska je time sustigla Slovačku i Latviju, zemlje koje su ipak Uniji pristupile gotovo deset godina ranije (što im je na konto tržišne integracije, europskih fondova i drugih učinaka dalo bar 1 postotni bod godišnjeg doprinosa rastu BDP-a). Također, kupovni ekonomski standard (mjere kao BDP po stanovniku prema stvarnoj individualnoj potrošnji) porastao je 2012. - 2022. sa 63 na 75 % (a 2021. bio je na 73 %). Prosječna netoplaća povećana je za 48 %, dosegnuvši 1106 eura, dok je iznos minimalne netoplaće realiziran uz povećanje od 70 % unatrag sedam godina, došavši na 560 eura.

Godine 2022. godine stopa zaposlenosti porasla je na 70 %. To je iznad Italije, Grčke, Španjolske i Rumunjske, Usporedbe radi, Hrvatska je ušla u Uniju sa stopom zaposlenosti ispod 60 %. Također, broj zaposlenih je u Hrvatskoj u travnju 2023. prešao 1,6 milijuna. Stopa nezaposlenosti snižena je na 6 % - ispod 100.000, jednim dijelom je to posljednje posljedica emigracije (koja se čak i u većoj mjeri dogodila u Latviji, Litvi i Rumunjskoj), a drugim dijelom je posljedica većeg zapošljavanja, kao i aktivnih politika na tržištu rada, koje su kombinacija prekvalifikacija, obrazovnih politika i politika uvoza radne snage.

Hrvatska je još prije više godina ušla u fazu nacionalnog razduživanja (u odnosu prema svojoj ekonomskoj snazi). Godine 2023. udio javnog duga u BDP-u pada na oko 63 %, a 2024. ispunjava se važan kriterij iz Maastrichta (60 %).

Prema podacima HNB-a, BDP po stanovniku je 2012. - 2022. porastao s nešto više od 10 na više od 17 tisuća eura. Izvoz roba i usluga porastao je s manje od 40 na gotovo 60 % BDP-a, a uvoz s 40 na 65 %. Inozemni dug je zbog ekonomskog rasta pao sa 107 na 74 % BDP-a. Također, udio inozemnog duga u izvozu roba i usluga je više nego prepolovljen. Iznos bruto međunarodnih pričuva je više nego udvostručen. Godišnja dugoročna kamatna stopa je više nego prepolovljena, dok je kamatna stopa na dugoročne kredite za poduzeća krajem prošle i početkom 2023. godine bila najniža u Europskoj uniji.

U odnosu prema COVID pandemiji Hrvatska je među vodećim europskim zemljama po brzini ekonomskog oporavka.

VELIKA RAZVOJNA PRILIKA


Zaključno, nakon uspješnih prvih deset godina, što očekivati u idućem desetogodišnjem razdoblju hrvatskog članstva u EU-u, uključujući i kontekst novih geopolitičkih i geostrateških odnosa nakon ruske invazije i rata u Ukrajini? Pred EU-om su iduće godine novi izbori, a zatim i nove rasprave o proširenju Unije na tzv. zapadni Balkan, primanje u članstvo Ukrajine, eventualni pregovori o miru... Vaš završni komentar?

- Europska integracija nam je stvorila bolji okvir za jači razvoj, u odnosu prema scenarij da smo ostali izvan. Imamo veliki priljev europskih sredstava, što otvara veliku razvojnu priliku. Ipak, trebamo se više oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala; velika investicija američke tvrtke Jabil u Osijeku dobar je primjer kako se lokalne jedinice mogu natjecati za stvaranje dodanih vrijednosti i novih poslova. Zato je ključna uloga reformi koje se nastavljaju provoditi kroz Europski semestar, kako bi se povećala konkurentnost poslovnog sektora i jačalo tržišno natjecanje.

Geopolitički gledano, Rusija će nastaviti predstavljati veliki rizik za cijeli transatlantski svijet. Zato naš slobodni svijet mora biti ujedinjen i nadajmo se da će se i Srbija priključiti s nedvosmislenom i čvrstom podrškom civiliziranom svijetu, pogotovo ako želi postati dio EU-a i ostvarivati dobrobiti koje je naša zemlja već postigla. Proširenje Unije na zapadni Balkan ovisi o jasnoj geopolitičkoj orijentacije pojedinih zemalja i cijele regije. Ruski i kineski utjecaj moraju susprezati i izbacivati. To je uvjet broj jedan. Tu nema razgovora. Snažne institucionalne i tržišne reforme moraju pokrenuti, kao i borbu protiv masovne korupcije. Kada se dogodi velika transformacija zapadnog Balkana, za što je potrebna promjena dosadašnjeg usidrenog mentaliteta, Uniji će biti lakše donijeti utemeljene odluke. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana