Da bi se proizvodnja mlijeka vratila na razinu od prije desetak godina, potrebna su ulaganja u preradbene kapacitete i najmanje 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

HPK je konferenciju organizirao u povodu Programa razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. godine, koji bi Ministarstvo poljoprivrede uskoro trebalo pustiti u e-savjetovanje. Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović pozvao je proizvođače i udruge da se aktivno uključe u javno savjetovanje. Ocijenio je da je programom dobro detektirano trenutačno stanje i pozvao resorno ministarstvo da izradi jasan akcijski plan kako će program biti proveden. Smatra da bi dokument morao biti malo ambiciozniji, u smislu detaljnije razrade načina na koji se mogu dostići predviđene brojke. Naime, realizacijom programa, koji je izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023.-2027., predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine. Osim povećanja broja grla u proizvodnji mlijeka, program je usmjeren i na povećanje produktivnosti proizvodnje te osiguravanje preradbenih kapaciteta. Da bi se dostigao zacrtani cilj, a to je povratak proizvodnje na razinu iz 2012. godine, do 2030. trebalo bi uložiti gotovo 700 milijuna eura, od čega 415 milijuna u povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, oko 170 milijuna eura u povećanje produktivnosti, a nešto više od 106 milijuna eura u osiguravanje preradbenih kapaciteta.

Član Upravnog odbora Udruge hrvatske male mljekare Božidar Kuzmić poručio je kako je krajnje vrijeme da se promijeni smjer u kojem ide proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj. Izvijestio je da u Hrvatskoj trenutačno posluju četiri velike mljekarske industrije i 29 malih mljekara, dok je unazad 15 godina zbog nerentabilnosti s radom prestalo oko 15 malih i tri veće mljekarske industrije. "Vrhunac proizvodnje mlijeka dosegnut je 2012. godine, od kada stalno pada", kaže Kuzmić. Za povratak na razinu od prije deset godina potrebna su ulaganja u modernizaciju i povećanje preradbenih kapaciteta, pri čemu Kuzmić ocjenjuje da je predviđenih 106 milijuna eura za razdoblje od sedam godina "izuzetno malo", s obzirom na broj subjekata koji se bave preradom mlijeka. "Svakako treba doraditi program kako bi se do 2030. ostvarili zadani ciljevi", smatra.

Upozorio je da je Hrvatska među zemljama EU-a s najvišim PDV-om na mliječne proizvode, koji iznosi 25 posto, izuzev mlijeka i maslaca na koje se obračunava PDV od pet posto. Kuzmić razumije ranije izjave ministra financija da se snižavanje PDV-a nije odrazilo na pad cijena, no istaknuvši da se ono "poklopilo" s najvišom inflacijom unazad 35 godina. Naveo je da se marže mljekarske industrije kreću od tri do deset posto. "Sad usporedite naše marže i koliko država tu uzima", rezonira Kuzmić.

Odbor za mljekarstvo HPK sudjelovao je u izradi programa, a njegov predsjednik Igor Rešetar izvijestio je da u Hrvatskoj trenutačno postoji oko 2800 isporučitelja mlijeka, a pretežu male farme koje proizvode oko 60 posto domaćeg mlijeka. Iznio je podatak da se proizvodnjom u Hrvatskoj trenutačno zadovoljava oko 56 posto domaće potrošnje mlijeka, a ostalo otpada na uvoz, najviše iz Poljske, Njemačke i Češke.