Magazin
HRVATSKE ENERGETSKE PERSPEKTIVE: PROVEDIVA I ODRŽIVA TRANSFORMACIJA

Buđenje bušotine u Babinoj Gredi
Objavljeno 27. svibnja, 2023.
POMOĆ IZ SREDIŠTA ZEMLJE: GEOTERMALNA ENERGIJA IMA GOLEMI POTENCIJAL ZA HRVATSKU

U ambicioznom i sveobuhvatnom Planu razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine (obznanjenog u listopadu 2022. godine), kroz posljednje poglavlje (Zaključak) navode se glavne stavke tog dokumenta: Sukladno odredbama postojećeg Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i donesenoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu prepoznata je izuzetna važnost i ključna uloga geotermalne energije kao jednog od vodećih svjetskih trendova u daljnjem jačanju domaćeg i konkurentnijeg gospodarstva, razvoju tehnologije te dekarbonizaciji energetskog sektora.



U dokumentu dalje piše: Prosječno visoka vrijednost geotermalnog gradijenta i izrađene procjene identificiranih geotermalnih potencijala u ležištima hrvatskog dijela Panonskog bazena predstavljaju osnovnu podlogu za definiranje naftno-rudarskih radova i aktivnosti koje će investitor moći provesti u razdoblju istraživanja i eksploatacije. Potrebno je naglasiti kako je zakonodavnim 42 okvirom predviđena pragmatična provedba istraživanja i eksploatacije geotermalnih voda u energetske svrhe uklanjanjem određenih administrativnih barijera, čime bi se posljedično direktno potaknulo aktivnije ulaganje investitora u geotermalni potencijal.

Geotermalna energija predstavlja samoodrživu i jedinu baznu obnovljivu energiju s najvećim koeficijentom energetske učinkovitosti u odnosu prema ostalim obnovljivim energentima. Realizacijom geotermalnih projekata široke primjene (proizvodnja električne energije i/ili toplinarstvo i staklenička proizvodnja) pridonijet će se jačanju neovisnosti i energetske samostalnosti jedinica lokalnih i regionalnih samouprava te će omogućiti održivi razvoj društva i prijelaz na niskougljično djelovanje.

Nedovoljno iskorišteni geotermalni potencijal energetska je prekretnica u ostvarivanju brže transformacije u zeleno i održivo gospodarstvo, smanjenju emisija stakleničkih plinova i postizanju većeg udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora energije sukladno ciljevima iz nacionalnog zakonodavstva i pravne stečevine Europske unije.

U Planu je detaljnije prikazan i objašnjen geotermalni potencijal s obzirom na geološku građu glavnih depresija te naftno-rudarski radovi i aktivnosti koje je potrebno realizirati u cilju pridobivanja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije ili stakleničku proizvodnju (grijanje staklenika). Također, ukratko je opisan postupak nadmetanja, dodjele dozvola za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe te sklapanja ugovora za eksploataciju.

Planom se potiče daljnji razvoj upotrebe geotermalne vode u energetske svrhe te će svi podaci prikupljeni tijekom provedbe Plana biti implementirani u nove ili postojeće baze podataka te javno dostupni svim zainteresiranim investitorima i široj akademskoj zajednici. Navedeni podaci bit će temelj za kvantitativnu procjenu utvrđene geotermalne energije, a u svrhu poticanja i razvoja geotermalnih istražnih aktivnosti i implementacije geotermalnih projekata na području Republike Hrvatske.

Toliko što se tiče Plana razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine. A kao prilog u konkrertnom smislu, vezan uz geotermalne potencijale koje Hrvatska već naveliko koristi, u daljenjem tekstu navodimo primjer s nama bliskog terena, iz Babine Greda.

SLAVONSKA BUŠOTINA


Sredinom svibnja Hina je objavila prilog u kojem se navodi kako su stručnjaci tvrtke ENNA Geo nakon četiri mjeseca borbe s vremenskim i ostalim neprilikama pripremili sigurno radilište za radove hidrodinamičkih mjerenja na bušotini Babina Greda 1 i obavili prva ispitivanja. ‘‘Probudili smo bušotinu koja je mirovala nešto više od 20 godina i nakon sedam dana ispitivanja vidjeli smo da stojimo na polju s velikim geotermalnim potencijalom‘‘, istaknuo je u tada kratkom razgovoru za Hinu projektni menadžer Nikola Legčević.

Bušotina Babina Greda 1 posljednji je put bila ispitivana 2002., i tada se utvrdilo da geotermalno ležište nije komercijalno iskoristivo. No s promjenom uvjeta na tržištu energenata komercijalna isplativost geotermalnih ležišta znatno se poboljšala. Drugim riječima, energetska kriza nastala kao posljedica ukrajinskog rata i sankcija EU-a prema Rusiji, odnosno problema s nabavom plina i nafte, nužno su od svih aktera zahtijevali "preslagivanje u hodu", traženje novim mogućnosti i osiguravanja da energetski sustav Republike Hrvatske bude siguran i stabilan. Istovremeno, gledalo se i prema budućnosti bez ruskog plina i nafte, pa se sukladno interesima EU-a išlo i u neke projekte za koje se prije mislilo da su neisplativi, odnosno odgođeni su bili za neka druga vremena. Sad se, pak, takvi planovi i programi iznova aktualiziraju, pa se u širi energetski kontekst stavljaju i geotermalni potencijali poput sadašnjeg izvorišta Babina Greda 1. Dodajmo pritom i da valja izvući pouke iz slučaja najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj, pogona Velika 1 u mjestu Ciglena pored Bjelovara, čija je budućnost neizvjesna s obzirom na pravni spor sukobljenih strana oko većinskog vlasništva. No to je neka druga priča.

‘‘Na istražnom polju Babina Greda 1 znamo da postoje dva ležišta geotermalne vode. Ispitivanja su bila provedena na plićem, ‘hladnijem‘ ležištu i dala su bolje rezultate od očekivanih, dok dublje ležište ima puno veći potencijal za komercijalnu proizvodnju električne energije i korištenje preostale toplinske energije za industrijske pogone, stakleničku proizvodnju voća i povrća te grijanje okolnih naselja‘‘, kazao je Legčević, te u nastavku razgovora za Hinu pojasnio i niz drugih pitanja i problema.

NJEMAČKA ISKUSTVA


Na kojim je područjima Hrvatske najveći interes, ali i pogodna lokacija za projekte geotermalne energije?

- Geotermalna energija prisutna je svagdje, ali nije i komercijalno iskoristiva. Naime, radi se o toplini koja se iz jezgre planeta širi prema plaštu. U Hrvatskoj se geotermalna energija istražuje i razvija na jugozapadnom rubu Panonskog bazena, koji pokriva veći dio kontinentalne Hrvatske, gdje se ujedno nalazi i najveći broj nalazišta ugljikovodika. Razlog tome su geološke strukture povoljne za akumulaciju fluida u podzemlju.

Uz prisutnost povoljnih geoloških struktura, gleda se i takozvani geotermalni gradijent, koji nam kaže za koliko se Celzijevih stupnjeva povećava temperatura s dubinom u podzemlju. U priobalnom dijelu Hrvatske i na Jadranu geotermalni gradijent iznosi 0,015-0,025°C/m, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske geotermalni gradijent iznosi nešto više od 0,040°C/m.

Koliko u našoj državi uopće postoji svjesnost o potrebi zelene tranzicije i čuvanja prirodnih resursa?

- Smatram da se u Hrvatskoj premalo priča o potrebi za zelenom tranzicijom i iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, odnosno kada se priča o zelenoj tranziciji, o tome se priča u kontekstu energetske krize i trenutno visokih cijena energenata na tržištu.

U Hrvatsku sam se nedavno doselio iz Njemačke nakon 11 godina, gdje se, primjerice, o zelenoj tranziciji jako otvoreno razgovara već dulje vrijeme, a vjetroelektrane i solarne elektrane dio su svakodnevnice više od deset godina. Nažalost, neke odluke njemačke vlade kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme ne govore u prilog tome, ali lokalne zajednice, općine, gradovi i pokrajinske vlasti već dulje vrijeme jako intenzivno ulažu u razvoj energetske infrastrukture, kako bi se što bolje iskoristili obnovljivi izvori energije. Gradovi poput Münchena, Hamburga, Hannovera, Frankfurta ulažu znatna sredstva u razvoj projekata takozvanog district heatinga, gdje se geotermalna energija koristi kao primarni izvor energije u toplanama.

Za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj građani o geotermalnoj energiji i vodi još uvijek uglavnom pričaju u kontekstu kupališta i toplica, dok se kupališta s investitorske i tehničko-tehnološke strane jako rijetko razmatraju kao primarni, ili sekundarni korisnik toplinske energije iz geotermalnih resursa, pogotovo ako se radi o ležištu visoke temperature (iznad 100°C). U procesu iskorištavanja geotermalne energije kupalište bi, recimo, bio posljednji korak u ciklusu jer zahtijeva/koristi najmanju količinu toplinske energije u odnosu prema geotermalnoj elektrani, industrijskim pogonima, toplanama i poljoprivrednim objektima i površinama.

KOMPLEKSNI PROJEKTI


U čemu je prednost geotermalne energije u odnosu prema drugim vrstama?

- Geotermalna energija prisutna je 24 sata dnevno i može se efikasno koristiti bez obzira na vremenske uvjete, doba godine, dio dana. U odnosu prema vjetroelektranama, koje proizvode električnu energiju približno 25 posto vremena i solarne elektrane, koje proizvode električnu energiju približno 14 posto vremena, geotermalne elektrane proizvode električnu energiju 80-90 posto vremena (ovisno o ciklusu održavanja), pa tako unatoč manjim priključnim snagama, u odnosu prema vjetroelektranama i solarnim elektranama, geotermalne elektrane proizvode daleko najviše električne energije, među obnovljivim izvorima energije.

Uz to, geotermalna energija je obnovljiva jer se nakon iskorištavanja topline iz proizvedene vode ohlađena voda ponovo utiskuje u ležište, iz kojega je i bila proizvedena, gdje će se ponovo ugrijati i polako migrirati prema proizvodnoj bušotini.

Isto tako vrijedi napomenuti da se geotermalna energija iz jednog izvora može koristiti za više stvari u istom ciklusu. Primjerice, nakon proizvodnje električne energije preostala toplina može se koristiti za grijanje industrijskih pogona u blizini, pa u toplani, za grijanje staklenika i na kraju eventualno za grijanje, odnosno punjenje bazena, ako je voda povoljnog kemijskog sastava.

Koliko su kompleksi radovi na pripremi projekata geotermalne energije, uključujući i sporu administraciju?

- Svi projekti u energetici kompleksni su na svoj način. Kod projekata razvoja geotermalnih polja i iskorištavanja u svrhe proizvodnje električne energije, kompleksnost projekata proizlazi uglavnom iz činjenice da se radi o spoju naftno-rudarskih radova i objekata s energetskim postrojenjima i infrastrukturom, a ako se na proces spaja više korisnika toplinske energije, sami projekti i regulativa postaju znatno kompleksniji. Što se tiče administracije, mjesta za poboljšanje uvijek ima i uvijek će ga biti, bez obzira na sektor i razinu djelovanja.

TROŠKOVI I ISPLATIVOST


Iziskuje li posao na iskoristivosti, a najprije pripremi projekta geotermalne energije više novca od ostalih načina proizvodnje?

- Ukratko, da. Kako bismo mogli uopće razmišljati o iskorištavanju geotermalne energije, najprije morate dokazati da geotermalni resurs postoji i da je komercijalno iskoristiv. To zahtijeva određena površinska ispitivanja i mjerenja te interpretaciju dobivenih podataka. A kada, odnosno ako, ti podaci pokažu da se u podzemlju potencijalno nalazi geotermalno ležište, pristupa se izradi istražne bušotine. Ovisno o dubini pojedine bušotine, troškovi izrade istražne bušotine mogu prijeći i deset milijuna eura, a do samoga kraja izrade i ispitivanja istražne bušotine ne možemo znati postoji li uopće komercijalno iskoristiv geotermalni resurs.

Nakon toga, u slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja, ulazimo u fazu razrade eksploatacijskog polja, u sklopu koje se izrađuju dodatne bušotine potrebne za proces iskorištavanja geotermalnog resursa, te postavljanje elektrane i potrebne infrastrukture, što također zahtijeva velike investicije, a i dosta vremena. I tek kada je proizvodni ciklus zatvoren, možemo započeti proces iskorištavanja geotermalne energije.

Kada se podvuče crta, od dobivanja dozvole za istraživanje do početka proizvodnje električne energije, koja je naš fokus, može proći sedam i više godina, a potrebne investicije su od 80 do 100 milijuna eura.

Darko Jerković
Velik je interes za geotermalne potencijale i investitora iz SAD-a
Američka ministrica energetike Jennifer Granholm, koja je početkom ožujka bila u Zagrebu, rekla je da Hrvatska ima golem potencijal u geotermalnim izvorima, u što bi rado ulagale i američke tvrtke. Na području Panonskog bazena podzemne su vode čak 60 posto toplije u odnosu prema europskom prosjeku, pa se veliki potencijal skriva u Slavoniji. U Hrvatskoj se, za sada, geotermalna energija iskorištava najviše iz prirodnih izvora, i to u toplicama, u medicinske svrhe i za kupanje. Ukupno postoji 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi. Velik geotermalni potencijal skriva se i ispod plodne slavonske zemlje. Na jednoj od bušotina, u Babinoj Gredi, već se godinama radi na pripremi izgradnje elektrane koja će geotermalnu energiju pretvarati u električnu. Još 80-ih godina prošlog stoljeća na tom je području otkriven geotermalni potencijal. Na 3800 metara temperatura vode je malo viša od 170 stupnjeva. Vukovarsko-srijemska županija u skoroj bi budućnosti mogla postati energetski neovisna i primamljiva ulagačima, što će donijeti nova radna mjesta i bolji standard života... (Ines Milanković/HRT)

Dvije elektrane i polja u istražnoj fazi
ENNA Geo članica je Energia Naturalis Grupe i bavi se isključivo razvojem projekata koji za cilj imaju iskorištavanje geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Slatina 2 i Babina Greda 1 dva su aktivna projekta ukupne priključne snaga 35 MWel, s potencijalom proširenja do 65-80 MWel, a ENNA Geo bavi se razvojem i novih projekata, jer geotermalna energija ima golemi potencijal u Hrvatskoj. Trenutno su oba polja u istražnoj fazi, a do kraja godine bi oba polja trebala prijeći u fazu razrade i eksploatacije. (Hina)

JOSIP KRNIĆ: U konačnici Babina Greda može postati mjesto useljavanja, a ne iseljavanja
U doba energetske krize intenzivno se traži alternativa. Riječ je o enormnim ulaganjima. “Geotermalni projekti su jedni od najskupljih projekata, 1 MW stoji od 6 do 8 milijuna eura, što znači da jedna elektrana od 10 MW stoji od 60 do 70 milijuna eura”, rekla je Ivana Ivančić, direktorica investitorske tvrtke. Potencijal je neograničen, pa Slavonija računa i na europski novac. “Ima i niz dodatnih koristi od izgradnje toplovoda, grijanje stambenih blokova, cijelih naselja, kao i u izgradnji plasteničke i stakleničke proizvodnje”, istaknuo je Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan. “Sigurni smo da ćemo zajedničkim snagama, županija i općina, pronaći investitore, a to je da se otvore i turistički sadržaji, banje, lječilišta. Imamo niz mogućnosti kako pomoći svojim mještanima i da Babina Greda u konačnici postane mjesto useljavanja, a ne iseljavanja”, rekao je Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda. Struja proizvedena na slavonskim poljima smanjit će nacionalni uvoz, a ako se geotermalna energija iskoristi i za grijanje, građani bi imali višestruke ekonomske koristi. (Ines Milanković/HRT)

Možda ste propustili...

IZA SVAKOG MIRA SJENA JE RATA: KOMPROMISI, SPORAZUMI I NESPORAZUMI

Igre zavaravanja

BLISKOISTOČNO USIJANJE: PALESTINSKO PITANJE - RAT JE TRAJAN, MIR ILUZIJA...

Novi savezi, nove taktike, novi sukobi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana