Magazin
FENOMEN DRUŠTVENIH MREŽA

Ivan Tanta: Životi su nam izloženi onoliko koliko to sami želimo
Objavljeno 25. ožujka, 2023.
Maltretiranje na mrežama postalo je novi oblik nasilja koje je jednako okrutno i bolno, kao i pravo fizičko nasilje

O tome što su društvene mreže, definicija se uglavnom svodi na jednostavno objašnjenje u kojem kratko i jasno piše kako je društvena mreža vrsta internetske usluge koja se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice. To je virtualni internetski prostor koji služi za međusobno povezivanje korisnika. Danas postoje stotine ovakvih servisa, a među najpoznatijima su Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok.



Koliko je izum Marka Zuckerberga iz 2003. jedna od najvećih prekretnica u povijesti medija i komunikacija - pitali smo ​izv. prof. dr. sc. Ivana Tantu s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku?

- Možemo to ocijeniti velikom prekretnicom, naime, ona koja je promijenila svijet bila je korak ispred. Držim da je to bilo otvaranje informatičkog autoputa, kako ga je tada nazvao američki potpredsjednik Al Gore. Bilo je to lansiranje interneta. Ovo što je Zuckerberg kreirao samo je jedna od posljedica ili logičnih nastavaka razvoja mreža. Nemojmo zaboraviti da je od Gutenberga do današnjih dana bilo mnogo epohalnih koraka u komunikaciji tako da se ne bih usudio ovo proglasiti najvećom prekretnicom, smatram da će ih biti još.

U čemu je zapravo tajna društvenih mreža, njihove raširenosti, globalne dominacije...?

- Dostupnost i brzina. Danas gotovo svi imamo mobilne telefone koji imaju aplikaciju neke od društvenih mreža. Za odgovor na neko pitanje više ne morate poput Sherloka Holmsa umovati kako biste došli do odgovora, ili kopati po hrpama knjiga u knjižnici. Dovoljno je podatak "proguglati" i bit ćete informirani, pitanje je koliko su ti podaci uvijek točni i korisni.

Društvene mreže postale su sastavni i neizbježni dio komunikacijske svakodnevice za milijune, pa i milijarde korisnika. Ukupno uzevši, u nekoj sumirajućoj inventurnoj analizi, kakav je utjecaj društvenih mreža na percepciju svijeta i društvenih odnosa danas, uključujući i one poslovne, ekonomske naravi?

- Kada se pojavila televizija, kritičari su je napadali smatrajući da više nećemo razgovarati, da nećemo čitati, da će promijeniti socijalne odnose. Televizija je doista neke od tih "strahota" i donijela, smjestivši se poput oltara na počasno mjesto u sobi. A onda su došli neki novi mediji i neke nove mreže. Ne bih želio zvučati kao grintavi profesor kojega je vrijeme pregazilo, pa kritizira svaku novotariju, ali kod društvenih mreža postoji ono što prof. Manfred Spitzer zove digitalna demencija, objašnjavajući to u svojoj knjizi istog naslova sljedećim riječima: Mnoga djeca nemaju potrebe pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu "uguglati". Multitasking ili rad na više stvari istovremeno, sumanuto klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci (a i odraslima, nap.a.) pozornost, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Osim toga, korištenje mreža, a to smo vidjeli na primjeru igrica, stvara određeni oblik ovisnosti. Ove su činjenice dokazane i nisu puke tlapnje te bi stoga morale izazvati zabrinutost.

Jesu li i koliko društvene mreže izložile privatne živote previše oku javnosti, gubi li se granica između javnog i privatnog? Jesmo li za to sami krivi?

- Svačiji je život izložen onoliko koliko sam želi da bude izložen. Ovdje govorimo i o medijskoj pismenosti. Mreže omogućavaju svakome da bez mnogo truda dođe do svojih pet minuta slave. Pitanje je samo hoće li autor zbog svojih pet minuta slave idućih nekoliko godina teško patiti. Danas je uobičajeno da prije razgovora za posao vaš budući poslodavac pregleda društvene mreže i ustanovi vaše aktivnosti na društvenim mrežama.

Maltretiranje na mrežama postalo je novi oblik nasilja koje je jednako okrutno i bolno, kao i pravo fizičko nasilje. Ono se najčešće događa među mlađom populacijom, ali nije strano da se takvog nasilja nađe i u skupinama takozvanih odraslih ljudi. Mrzitelji uvijek nađu put, pogotovo ako je do predmeta ili omrznute osobe udaljen tek kojim klikom miša. Uglavnom je riječ od anonimcima koji to rade iz mraka svojih kutaka. Koliko su oni krivi za svoje postupke, toliko krivica leži i na medijskim analfabetama koje plasiraju kojekakav sadržaj na mrežu u namjeri da se dopadnu.

Može li se reći kako se danas društvene mreže svojevrsno virtualno bojno polje, na kojem osim pozitivnih stvari, zamke vrebaju sa svakim klikom i svakom objavom? Može li to regulirati takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS) EU-a?

- Uvijek su postojali prijepori, polemike i nesporazumi, ali je vrijeme bilo to koje je činilo razliku. Nekada je od izjave do reakcije u medijima bilo potrebno da prođu mjeseci, pa tjedni, pa dani, a u naše vrijeme živimo u takozvanom realnom vremenu, pa je od izjave do reakcije na njih potrebno samo nekoliko sekundi. Bojno polje postojalo je i postojat će, a ono što mi se čini da se polako gubi to je kultura dijaloga i pristojnost. Anonimnost mreža omogućila je autorima koristiti rječnik koji povremeno nije prikladan. On nam ukazuje na nekoliko činjenica, prvo da se brinemo za kulturu dijaloga, drugo da ne vodimo računa o toleranciji i treće da nam je pojam medijske pismenosti još uvijek manje znan. Time pokazujemo da nas uopće nije briga što se događa na mrežama.

Zaključno, koristite li i sami, i koje društvene mreže, koja su i kakva iskustva? Ako ne koristite - zašto?

- Koristim se aplikacijama poput Whatsappa i Instagrama. Na jednom se dopisujem s obitelji i prijateljima, a na drugom objavljujem fotografije krajolika i pejsaža kao pasionirani hobby fotograf. Iskustva su mi uglavnom pozitivna. (D.J.)

Darko Jerković
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Realnost prosječne plaće od 1600 eura?!

2

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije

3

SVEMOĆ ILI NEMOĆ MEDIJA

Ivor Altaras Penda:
Ne događa se sloboda,
već zarobljavanje uma