Magazin
TEMA TJEDNA: REKAPITULACIJA EUROPSKE UNIJE

Denis Avdagić: Uniji treba osvježenje i više jasnoće u funkcioniranju
Objavljeno 24. rujna, 2022.
DENIS AVDAGIĆ Politički analitičar iz konzultantske tvrtke INMS (Ideje novih medijskih strategija)

Rat u Ukrajini, i pozicija Europske unije prema onomu što je Rusija učinila, posve je očekivano dominirao govorom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, kaže Denis Avdagić, politički analitičar iz konzultantske tvrtke INMS (Ideje novih medijskih strategija) iz Zagreba, te dodaje:



- Međutim, očekivao sam kako će se sveobuhvatnije i jasnije poslati poruke Europljanima, ali i drugima. Očekivao sam poruke glede europske obrane, i europske vanjske politike, jer upravo je Ursula von der Leyen obećala Europljanima geopolitičku komisiju s jačim, ujedinjenijim glasom u svijetu. Zato govor obojen u žuto i plavo trebao je doista početi s Ukrajinom, ali u ovom vremenu trebao nam je i dati poruku kako EU može biti vodeća u svakom mogućem pogledu. Realno, ovakvi govori u normalnim vremenima dosta su beznačajni, posebno izvan EU-a, ali sada je to prilika da se pruži motivacija i podcrtaju naše mogućnosti. Isto tako, ako realno sagledavamo stvari, činjenica je kako je ruska prijetnja i njihova agresija na Ukrajinu stabilizirala EU. Unija nosi brojne funkcionalne probleme koji nisu riješeni krvavim ratom, nego su samo prioriteti presloženi, te je umanjen destabilizirajući utjecaj Moskve na europske strukture, odnosno njihovo financijsko potpomaganje destabilizacije EU-a. Nedostajala je poruka kako sankcije djeluju, a da ujedinjenu Europu nitko ne može ucjenjivati. Htio sam čuti vrlo jasno - bez nas se ne može, bez vašeg plina se može!

Gledajući širu sliku, gdje je EU danas kad se radi o "raspodjeli moći i utjecaja" na globalnoj sceni u odnosu prema recimo SAD-u, Kini, naravno i Rusiji, bez obzira na rat u Ukrajini...?

- EU je na začelju ove liste zemalja iako bi trebao i morao biti uz bok SAD-u. Rusija je nikad slabija, i upravo je to prilika koju Unija treba iskoristiti kako bi se pozicionirala kao vodeća. Europa ne smije kasniti i kaskati jer jasno vidimo, i dugo razdoblje mira brzo može završiti, a ono što se do jučer nekome činilo nerazboritim postalo je realnost u kojoj živimo.

S prethodnim pitanjem u svezi: Europska unija u političkom i geopolitičkom, ekonomskom, sigurnosnom smislu, kakva je danas u odnosu prema godinama prije Brexita, ali i koronakrize i sadašnjeg ukrajinskog rata?

- Tražim dobar izraz za stanje u kojem se EU nalazi, i upravo je to problem, ne možete niti opisati jednostavnim riječima ovaj moment. Možda najbolje kao - prekomplicirano. A to nije opis kakav želite čuti o milenijskom, najvažnijem europskom iskoraku. Posve jasno, EU treba osvježenje, manje kompleksnosti, a više jasnoće u funkcioniranju i djelovanju. Ukrajina i njihov europski duh pružili su EU-u dodatno sudačko vrijeme. Ne smije ga se uzaludno potrošiti ili pustiti da protekne bez rezultata u pogledu stabilizacije i osnaženja.

S obzirom na razmjere prvo koronakrize, pa sada i krize zbog ukrajinskog rata, može li uopće EU iz svih tih golemih problema izići jači i snažniji? Drugim riječima, kakva je budućnost Europske unije, kako u širem kriznom kontekstu očuvati jedinstvo EU-a, EU vrijednosti, demokraciju i pluralizam...? Je li objektivno očekivati skoro širenje EU-a na zapadni Balkan?

- Ne treba sumnjati, EU može i treba biti jači, ali za to će svi trebati žrtvovati nešto. Govorimo naravno o zemljama, možemo govoriti o suverenitetu, kojeg se nacionalne komponente moraju odricati, kao zalog jačeg EU-a. Svjedočimo vremenima u kojima Finska i Švedska napuštaju politiku vojne neutralnosti i zaštitu traže u NATO savezništvu. EU mora biti također ne samo interesna ekonomska zajednica nego isto tako i štit, obitelj koja gaji vrijednosti demokracije, slobode tržišta, kretanja roba, usluga i ljudi. Središte slobode.

Što se tiče proširenja, treba biti kristalno jasan. Put integracije ne ovisi samo o Uniji nego i o državama aspiranticama. Zapadni Balkan ne smijemo zato gledati kao regiju u kojoj sve tretiramo jednako bez obzira na napore koje čine pojedine države. Mora se nagrađivati više one koji doista napreduju, a onima koji kalkuliraju treba napokon reći da su spor tempo odabrali sami, a onda neka taj odabir pojasne vlastitim građanima. Koliko se kalkuliralo oko boljeg uređenja EU-a, još više se kalkuliralo i prepuštalo vremenu taj meki trbuh Europe. Iz Bruxellesa bi trebalo objaviti kad bi uopće koja zemlja mogla doći do praga članstva tempom kojim napreduje te koliko financijskih sredstava gube kao propuštene prilike. To bi bio geopolitički odgovor, poručiti ovo je cijena vašeg vezivanja uz istočne sile.

Hrvatska će iduće godine napuniti deset godina članstva u EU-u. Kako biste ocijenili proteklo hrvatsko europsko razdoblje, koja su najveća postignuća, što smo još propustili napraviti, jesmo li i u kojoj mjeri ostvarili sve što smo kao država zacrtali ulaskom u Uniju...?

- Rekao bih kako možemo biti zahvalni. Odradio se golem posao za ulazak te zaokruženje članstva preko eurozone i Schengena. Pogledajte one koji su još daleko od EU-a, koliko ih to košta, kako sporo napreduju i koliko manje perspektive nude svojim građanima. Šteta što Hrvatska nije bila i brža, a sigurno možemo činiti i bolje na povlačenju europskih sredstava. Međutim, naš položaj je jako dobar, mislim da sve u svemu trebamo biti zadovoljni. (D.J.)
Možda ste propustili...

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

BANKE I KRIZNI IZAZOVI: UVOĐENJE EURA OTKLANJA RIZIKE

Hrvatski bankovni sustav je stabilan, visoko kapitaliziran i posve likvidan

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

2

RAZGOVOR: VELIMIR SRIĆA

Ponekad je bolja gorka istina nego lažna nada

3

RAZGOVOR: MARKO TOMLJANOVIĆ

Nismo imuni na globalne gospodarske šokove