Regija
NA 56. VEZOVIMA OTVORENA ETNOGRAFSKA IZLOŽBA

U Muzeju Đakovštine lička etnopriča
Objavljeno 24. lipnja, 2022.
ĐAKOVO - U okviru 56. Đakovačkih vezova Muzej Đakovštine tradicionalno je priredio etnografsku izložbu, ove ju godine posvetivši Lici. Izložba "Mala lička etno priča" otvorena je u četvrtak navečer, a donosi narodno ruho i predmete iz svakodnevnog života ličkog seljaka iz 19. i 20. stoljeća. Nastala je u suradnji s Milanom Ladišićem iz Creta Bizovačkog i Posudionicom i radionicom narodnih nošnji u Zagrebu. Milan Ladišić, čiji su korijeni iz Ramljana, u svojoj privatnoj zbirci čuva predmete koje su njegovi baka i djed donijeli sa sobom kada su se doselili u Slavoniju, a prikazuju svakodnevicu ličkog seljaka iz 19. i 20. stoljeća. Izložba donosi i četiri para ličkih narodnih nošnji. Zipka, odjeća, pila i drugi alat, pomagala u domaćinstvu i na gospodarstvu, drveni uporabni predmeti, vuneni pokrivači, ručno pletene čarape i drugo, sve je to "Mala lička etno priča".

Izložbu je otvorila ravnateljica Muzeja Đakovštine Marina Božić, rekavši kako su Đakovački vezovi festival blaga hrvatskog sela i tradicije.

- Vezovi potiču ljubav prema tradiciji, a njezin djelić donosimo i izložbom "Mala lička etno priča" - rekla je Božić.

- Gospodin Milan Ladišić za potrebe izložbe ustupio nam je predmete iz svoje privatne zbirke, donoseći prikaz kako je živio lički seljak u prošlosti, prije doseljavanja u Slavoniju, u koju su se Ličani doseljavali u više navrata, tijekom više stoljeća - rekla je kustosica etnologije u Muzeju Đakovštine Ivana Dević, ujedno i autorica izložbe.

- Lika, ta ljepotica na spoju primorske i kontinentalne Hrvatske. Iz nje se oduvijek odlazilo, ali ju se i pamtilo - tako je Liku u uvodu opisao Milan Ladišić, koji je s ovakvim izložbama po Slavoniji, kaže, krenuo 2011. godine.

Izložbu prati i popratni tekst u kojem, uz dio o Lici kao povijesno-geografskoj regiji na jugozapadu Hrvatske između Velebita, Kapele i Plješevice, donosi i dio o ličkoj narodnoj nošnji. Njegova autorica Ivana Deić navodi kako pripada narodnim nošnjama dinarskog područja, gdje je vuna bila najdostupnija sirovina. "Najprepoznatljiviji element joj je kapa od crvenog ustupanog sukna. I ona je vremenom doživjela nekoliko promjena, no ostala je prepoznatljiva do danas. Nosili su ju muškarci i djevojke, oni onu s resama, a one bez resa", piše Dević. S. Župan
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana