Magazin
O BEČKOJ KONVENCIJI

Diplomacija praktički ne postoji bez tradicije i strpljenja
Objavljeno 18. lipnja, 2022.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira aktualna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Veleposlanik prof. dr. Milan Jazbec, profesor diplomacije, poeta i pisac, zaposlen u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, izvorno i inovativno predstavlja te analizira uvod u jedan od najpoznatijih diplomatskih dokumenta, tj. Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. Njegov tekst "Filozofija preambule Bečke konvencije o diplomatskim odnosima" prenosimo u cjelini.



Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (BKDO), zajedno s Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima (BKKO), suština je diplomatskog i konzularnog prava, kao i diplomatske teorije i prakse. Obje konvencije su usvojene, odnosno zaključene i stupile su na snagu prije više od 60 godina - BKDO 1961. (61 potpisnik) i ratificirana 1964. (do sada 192 ratifikacije) i BKKO 1963. (49 potpisnika) i ratificirana 1967. (do sada 182 ratifikacije).

Ako uzmemo u obzir kronološki redoslijed pripreme i donošenja te strukturu i njihovu međuzavisnost, možemo reći da BKKO proizlazi iz BKDO (prim. treću i četvrtu alineju preambule BKKO kao i drugu diplomatsku funkciju), ali njihov odnos se zasniva na komplementarnosti, a ne na hijerarhiji. Istovremeno, posebno se ističe činjenica da je tako malo međunarodnih pravnih instrumenata postiglo tako nezamisliv veliki broj ratifikacija i koliko ih je malo prihvaćeno, uzeto u obzir i uzeto u praktičnu primjenu u univerzalnom smislu. Stoga su obje konvencije i predmet brojnih tumačenja i rasprava u znanstvenim i stručnim analizama i studijama. Međutim, ove rasprave se uglavnom fokusiraju na pravne i protokolarne aspekte i tumačenja oba dokumenta. To znači da se bavimo procesom njihove stalne reinterpretacije.

Ova analiza se, međutim, bavi BKDO-om s namjerom da se otkrije što se nalazi u tekstu i između njegovih redova, posebnog naglaska i značenja, odnosno zanima nas filozofija preambule BKDO.

Filozofija preambule BKDO pomaže nam da razumijemo interdisciplinarnu, međuzavisnu, strukturnu i kontekstualnu prirodu konvencije i njezino poslanstvo. Preambula je daleko od toga da bude samo uvod u središnji tekst konvencije. Shvaćen je kao politički manifest država ("Države ugovornice ove konvencije"), što odražava njihovu posvećenost održavanju međunarodnog mira i sigurnosti. Posljedično i zbog toga što odražava razumijevanje diplomacije i njezino stalno stremljenje za mirom, sigurnošću i promocijom prijateljskih odnosa između država (peta diplomatska funkcija). Na kraju, ali ne i najmanje važno, preambula pruža široku, jasnu i čvrstu pravnu osnovu za diplomatski rad. Odlikuje je tradicija, kontinuitet, otvorenost i fleksibilnost, izražavanje poštovanja, međusobna suglasnost i etičnost. Sve navedeno predstavlja stalnu ambiciju da bude svakodnevno prisutno u diplomatskoj praksi.

Preambula se sastoji od uvodne i završne rečenice i pet alineja (gdje imamo i uvodnu i završnu alineju i tri središnje). Ovako predstavljena struktura omogućava nam dublje razumijevanje preambule, nudi novi uvid u njezine poruke i otkriva majstorstvo autora konvencije, koja se uveliko razlikuje od tipičnog suhoparnog i formalnog pravnog dokumenta. Stoga se svaka alineja može shvatiti i kao samostalna diplomatska i politička poruka s jasnim političkim naglaskom.

Uvodna rečenica: "Države ugovornice ove konvencije" otvara BKDO i definira subjekte koji sudjeluju. To su nacionalne države, centralni pravni faktori u međunarodnoj zajednici, gdje diplomacija ostaje nezaobilazna institucija. Također usmjerava pozornost čitatelja na alineje i uvodi ih u sadržaj i preambulu kao takve.

Završna rečenica: "Složile su se u slijedećem", zaključuje preambulu i otvara središnji dio teksta dokumenta. Također zaključuje preambulu kao samostalan dio, koji bi mogao biti i svojevrsni minipriručnik diplomatske teorije i prakse. To je posebno vidljivo ako pobliže pogledamo uvodne naglaske u svakoj alineji, a to su: ‘podsjećajući‘, ‘svjesne‘, ‘uvjerene‘, ‘ubijeđene‘ i ‘potvrđujući‘.

Prva (uvodna) alineja navodi: "Podsjećajući da, od najstarijih vremena, narodi svih zemalja priznaju status diplomatskih agenata". Sa svojim uvodnim naglaskom, alineja ulazi u srž stvari i predstavlja izrazito sažetu definiciju diplomacije i gotovo sve što trebate znati o njoj. Diplomacija je staro sredstvo posredovanja između različitih entiteta, koja datira više od 5000 godina ("od najstarijih vremena"). Osim što prikazuje vremensku evoluciju diplomacije, alineja naglašava i njezinu tradiciju. Diplomacija praktički ne postoji bez tradicije i strpljenja. Osim toga, alineja jača instrument diplomatskog imuniteta ("priznaju status diplomatskih agenata"), koji je prihvaćen već milenijima.

Druga alineja navodi: "Svjesne ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih naroda u pogledu suverene jednakosti država, održanja međunarodnog mira i sigurnosti i razvoja prijateljskih odnosa među narodima". Alineja predstavlja samu suštinu diplomacije, tj. održavanje mira i sigurnosti i sprječavanje sukoba i ratova, a to je sve što je diplomacija. Diplomacije suverenih i pravno ravnopravnih država brane ovu misiju i ove principe. Štoviše, razvoj prijateljskih odnosa između država uspostavlja visoki etički cilj.

Treća alineja navodi: "Uvjerene da bi međunarodna konvencija o diplomatskim odnosima, privilegijama i imunitetima doprinijela unapređenju prijateljskih odnosa među zemljama, ma kakva bila razlika između njihovih ustavnih i društvenih sistema". Alineja eksplicitno proklamira dobru volju i namjere država, što predstavlja dodatnu etičku dimenziju, posebno s obzirom na jasno prihvaćanje razlika u ustavnim i društvenim sistemima pojedinih država. Ovo ujedno potvrđuje značaj pravnog dokumenta koji će obuhvatiti sve ove specifičnosti i moć diplomacije kao metoda i sredstva za reguliranje odnosa među državama. Alineja stoga jasno naglašava opće ciljeve država ugovornica ove konvencije.

Četvrta alineja navodi: "Uvjerene da je cilj navedenih privilegija i imuniteta ne da se daje prednost pojedincima već da se osigura uspješno izvršenje funkcija diplomatskih misija kao predstavnika država". Alineja otkriva što se smatra najvažnijim vidikom BKDO-a. Naime, da funkcionalnost diplomatskog djelovanja ide ruku pod ruku sa apsolutnim diplomatskim imunitetom, a ne u korist njegovog nositelja, već diplomatske misije. Diplomacija je profesija, ali prije svega je misija poštovanja, a diplomatska misija je u interesu države koja je šalje, a ne njihovih čelnika.

Peta (zaključna) alineja navodi: "Potvrđujući da se u pitanjima koja nisu bila izričito regulirana odredbama ove konvencije treba i dalje upravljati prema pravilima običajnog međunarodnog prava". U svojim završnim napomenama, ova alineja će osigurati snagu međunarodnog običajnog prava, kao i povjerenje koje su strane ugovornice ove konvencije uložile u njega i jedna u drugu. Države su slobodne da se pridruže konvenciji, koja tada postaje obavezujuća. Opet, to je etika koja je stalno prisutna u diplomatskom radu i njegovom pravnom uređenju. I dalje, posljednja alineja u potpunosti sažima duh i filozofiju konvencije, kao i njezinu poruku i koncept.

To je diplomacija: pažljiv i beskrajan izbor riječi i stalno slanje poruka u pravnom kontekstu koji uvijek mora biti interdisciplinaran, inovativan i pristojan.

Darko Jerković
Možda ste propustili...

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što donosi jesen i zima

POUČNO CRNOGORSKO I UKRAJINSKO ISKUSTVO: PRAVOSLAVLJE NA POVIJESNIM VJETROMETINAMA

Duhovi šizme življi nego ikada prije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MODERNI SUVERENIZAM

Održiva budućnost koja
mobilizira sve potencijale

2

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što
donosi jesen i zima

3

DOC. DR. SC. GORAN SUNAJKO, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suverenost neki razumijevaju kao moć koja je mimo i iznad vlasti